SQL | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "SQL". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
Vanredne studije
Smer „IT menadžment”
Predmet
BAZE PODATAKA
„SQL”
(seminarski rad)
Predmetni nastavnik
Banja Luka, septembar 2010.
Sadržaj
1.Uvod 3
1.1 Istorija SQL-a 3
1.2 Kratak pregled SQL-a 3
2. SQL 4
2.1 Kreiranje baze podataka 6
2.2 Pravila pisanja koda 7
2.3 Tabele 8
2.4 Kreiranje tabele 8
3. Tabele 9
3.1 Atributi 10
3.2 Uvezivanje tabela – dijagram 11
4.NAREDBE SQL JEZIKA 11
5.UPITI 12
6.Spajanje 14
7.Relacioni operatori 16
1.Uvod
1.1 Istorija SQL-a
SQL - „Structured QueriyLanguage“ je struktuirani jezik za upite. Istorija SOL-a počinje 1970. Goodine kada je razvijen u IBM-ovom istrazivačkom labaratoriju u San Joseu-u,California. Bio je slaborazvijen do 80-ih godina.
1981. godine izlazi SQL/DS a zatim se pojavljuju sistemi baza podataka Oracle i Reational Technology.
Do 1989. godine izlazi 70-ak različitih verzija SQL sistema, a 1989. Godine dolazi do proširenjea standarda pa nastaje SQL-89 – uvođenje referencijskog integriteta.
1992. godine izlazi SQL-2 ili SQL-92 – proširenje standarda u pisanoj formi ( broj stranica ) više od 4 puta nego u ranijoj verziji.
1999. godine objavljen SQL-3 ili SQL-99 s novim mogućnostima.
Sam SQL opisuje šta želimo dobiti kao rezultat, a ne kako doći do toga i to ga svrstava u proceduralne programske jezike za razliku od npr. C programskog jezika.
SQL je stvoren za rad sa relacijskim bazama podataka za koje dr. Codd 1970. godine iznosi 12 Coddovih pravila ( objavljenih u članku “A Relational of Data for Large Shared Data Banks” ).
1.2 Kratak pregled SQL-a
SQL omogućava da pravimo i promjenimo strukturu baze podataka, dodamo prava korisniku za pristup bazama podataka ili tablicama, da tražimo informacije od baze podataka i da mjenjamo sadržaj baze podataka. Za to imamo dvije vrste funkcija:
- DDL ( Data Definition Language ) funkcija za definiciju podataka čiji je tipičan primjer naredba CREATE TABLE imeTabele();
- DML ( Data Manipulation Table ) funkcija za upravljanje podacima gdje se kao primjer može navesti osnovna SQL naredba SELECT*FROM imeTabele,
Pristup podacima odvija se prema modelu klijent/poslužitelj.
“ Model rada u kojem je jedna aplikacija podjeljena između više procesa koji komuniciraju (transparentno prema korisničkom kraju) da bi završili procesiranje kao jedan jedinstveni zadatak. Klijent/poslužitelj model vezuje procese da bi se dobila slika jedinstvenog sistema. Djeljivi resursi su pozicionirani klijenti koji imaju zahtjeve i mogu pristupiti ovlaštenim servisima. Arhitektura je beskonačno rekurzivna; pa poslužitelji mogu postati klijenti i zahtijevati usluge od drugih poslužitelja u mreži, itd.”.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET