Video formati | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Video formati". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 Visoka tehnološka škola strukovnih studija Šabac
Odsek: Informacione Tehnologije
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
Tehnologija multimedija
Tema rada: Video formati
Sadržaj:
UVOD..................................................................................................................................3
VRSTE VIDEO FORMATA..........................................................................................4
Motion JPEG....................................................................................................4
Motion Picture Experts Group – 1 (MPEG-1)......................................4
MPEG-2...................................................................................................5
DivX/Xvid................................................................................................6
1.4.1 Kарактеристике DivX/Xvid....................................................................6
H.264.......................................................................................................7
AVI i MKV video kontejneri...................................................................8
ZAKLJUČAK......................................................................................................................9
LITERATURA...................................................................................................................10
Uvod
Nekada je zamisao o snimanju, obradi i reprodukciji video zapisa na PC računaru bila neostvariv san, ali su pojava Pentium procesora i pad cena CD-ROM uređaja početkom devedesetih godina omogućili prve stidljive korake ka tom cilju. Kartice sa video ulazom omogućile su dovođenje analognog video signala do računara i njegovo pretvaranje u digitalni oblik, ali je tu nastao i prvi problem – količina prostora koja je neophodna za njegovo čuvanje bila je naprosto ogromna za tadašnje, pa čak i za današnje pojmove.
Video zapis zapravo čini niz statičnih slika („frejmova”) koje se velikom brzinom prikazuju jedna za drugom i time stvaraju iluziju kretanja. Koriste se uglavnom dve brzine – u Americi i Japanu 29,97, a u Evropi 25 slika u sekundi.
Kako analogni signal nije pogodan za obradu na računaru, neophodno ga je digitalizovati. Digitalizacija se obično obavlja preko zasebnog uređaja poput TV kartice, koji svaki frejm analognog signala konvertuje u bitmapiranu sliku. Ovaj proces ne obrađuje celu sliku odjednom, već se redom obrađuje jedna po jedna horizontalna linja. Uzmimo za primer sliku PAL standarda, DVD-Video kvaliteta. Svaka linija deli se na 720 segmenata, od kojih svaki prestavlja jedan piksel, pa je horizontalna rezolucija PAL signala 720 piksela. Cela slika sastoji se od 576 ovakvih linija (u televiziji se u stvari koristi 625 linija, ali se 49 linija ne vidi na ekranu, jer su u njima smešteni kontrolni i pomoćni signali, te se na kompjuterima pamti samo 576 linija). Za snimanje slike rezolucije 720 x 576 piksela pri 24-bitnoj paleti boja (24 bita = 3 bajta) potrebno je 720 x 576 x 3 = 1,2 MB. Kako se u jednoj sekundi reprodukuje 25 slika, 25 x 1,2 daje 30 MB neophodnog prostora za čuvanje jedne jedine sekunde video zapisa. Ovu količinu podataka moguće je gotovo prepoloviti trikom korišćenim u analognoj televiziji, tj. pretvaranjem u tzv. komponentni oblik (YCbCr). Umesto RGB vrednosti, čuvaju se podaci o sjajnosti boje (Y) i vrednosti signala razlika boja B-Y (Cb) i R-Y (Cr), pri čemu se Cb i Cr čuvaju u dvostruko manjoj rezoluciji. I pored ove uštede, nekomprimovani video zapis je astronomski veliki, pa je rešenje problema nađeno u kompresiji sadržaja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET