Informacioni sistemi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Informacioni sistemi". Rad ima 6 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
U prici o otvorenom softveru u preduzecima pokusacemo da odgovorimo na jedno od najkrupnijih pitanja poslovne primene Linuxa, a to je biranje tehnologija za realizaciju informacionog sistema.Ako ste jos uvek u “kamenom dobu” i vas informacioni system se oslanja na DOS,Clipper,FoxPro ili nesto slicno, odahnite: postoji odlicna podrska za emuliranje DOS-a pod Linuxom.Program dosemu najcesce moze da vam pruzi sve sto i DOS, pa vecinu aplikacija ne morate ni da menjate.Emulator podrzava I graficke aplikacije,zvuk, pa cak I povezivanje u Novellove mreze sa sistemom Netware.
Informacioni sistemi zasnovani na Javi I povezanim tehnologijama (J2EE) mogu se bez imena preneti na Linux.Virtuelnu masinu za Javu i sva potrebna uputstva pronaci cete na Web lokaciji java.sun.com..Na sledecem stepeniku su po upotrebljivosti programi napisani u Delphiju.Borlandov Kylix je , bar po navodima proizvodjaca, potpuno kompatibilan s Delphijem za Windows.To znaci da aplikacije napisane na Delphiju verovatno mozete preneti na Linux ponovnim prevodjenjem u Kylixu bez imena, ili uz vrlo male izmene programa.Naravno to ne vazi ukoliko aplikacija koristi neke namenske Windowsove ActiveX komponenete. U ostalim slucajevima, informacioni sistem ce morati da prtrpi ozbiljne izmene prilikom prenosenja na Linux.Na najnizem nivou modernog informacionog sistema po pravilu se nalazi SQL baza podataka koju koristi poslovni softver.Poslovni softver je obicno podeljen na centralizovanu aplikaciju i klijente.Sve cesce se u ovom receptu nadje i poneka Web tehologija, pa su klijenti citaci Weba,a poslovni server postaje Web server.Kao sto je to najcesce slucaj s otvorenim softverom, za sve popularnije operativne sisteme postoje verzije vecine opisanih programa.Neki programi, kao sto su JBoss i Tomcat, platformski su nezavisni zato sto su napisani na Javi.Nijedna opisana komponeneta nije vezana isklucivo za Linux, ali ih ovde predstavljamo jer se na Linuxu koriste kao klasicno resenje odredjenog problema.Razvoj programa se uobicajno finansira specijalnim licencama, konsultantskim uslugama ili ucescem fondacija racunarskih firmi.Licence za upotrebu se razlikuju u nekim detaljima.Opsta javna GNU licenca (GNU General Public Licence, GPL ) posluzila je kao model za definisanje citavog skupa namenskih licenci, kao sto su licenca fondacije Apache, Javna Mozilla licenca ili Javna Interbase licenca.Zbog prostora ne mozemo zalaziti u detalje svake licence, pa vam prporucujemo da pre koriscenja neke od predstavljenih alatki potrazite i procitate licencu za upotrebu.
Skladiste za podatke
ODBC
JDBC
OleDB
kao i biblioteke za C++,Delphi,Perl,Python,PHP i TCL.
Iako je najcesce na visini zadatka, MySQL ima i nekih ozbiljnijih nedostataka I na njih morate da oberatite paznju prilikom odlucivanja o sistemu za upravljanje bazama podataka.Najveca mana ovoga sistema je neproveravanje referncijalnog integriteta.Strani kljucevi su podrzani u sintaksi, sto vas moze zavarati, ali se prakticno ne primenjuju.U tekucoj verziji nisu podrzani ni pogledi, ugnezdjeni upiti I uskladidtene procedure.
MySQL sluzi za efikasno smestanje i citanje podataka ali nije bas sampion kada je u pitanju ocuvanje celovitosti podataka.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET