Metodika nastave informatike – Baze podataka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Metodika nastave informatike – Baze podataka". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
1. UVOD 1
2. ŠTA JE BAZA PODATAKA 2
3. RELACIONI MODEL BAZA PODATAKA 3
4. TEORIJSKE OSNOVE 3
4.1. Podatak ili polje 3
4.2. Segment 4
4.3. Slog podatka 4
4.4. Entitet 4
4.5. Datoteka 5
5. ORGANIZACIJA PODATAKA 6
6. KREIRANJE BAZE PODATAKA 6
7. PRISTUPI BAZAMA PODATAKA 8
8. SISTEMI ZA UPRAVLJANJE BAZOM PODATAKA 9
8.1. DBMS sistem za upravljanje bazom podataka. 9
8.2. SQL Server 9
8.3. MySQL 9
8.4. FOXPRO 10
8.5. ACCESS 10
8.6. ORACLE 9i 11
8.7. OLAP 11
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
1. UVOD
Od samog početka korištenja računara, obrada različitih vrsta podataka, bila je jedan od osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretačka snaga modernog poslovanja na Zapadu pa i u cijelom svijetu. U većini poslovnih sistema ili državnih ustanova svakodnevno je prisutan rad sa nekim oblikom registra bilo da su to podaci o strankama ili registri, materijalne stavke ili neke realizacije tekućeg poslovanja.
Kada želimo da imamo kvalitetne informacije o svim segmentima našeg poslovnog ili čak i privatnog života najbolje je da na određeni način organizujemo sve podatke koje mogu da nam pruže informacije koje su od velike važnosti u trenutku kada su nam potrebne. Pogotovo se to odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo donijeti neku kvalitetnu ili sudbonosnu odluku.
Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizovani tako da se mogu smjestiti u tabele sa istovrsnim zaglavljem. Može, a veoma često i mora da bude više tabela koje bi obuhvatile sve segmente našeg interesovanja. Svi ti segmenti se nerijetko zbog svoje prirode moraju organizovati u posebne tabele, a te tabele se mogu povezivati preko određenih zajedničkih elemenata.
Skup više tih tabela koje služe jednom zajedničkom cilju, skupa sa njihovim veznim elelmentima naziva se bazom podataka. Njihov zajednički cilj se odnosi na svođenje veoma brzogh i uspješnog skladištenja i pronalaženja informacija o svim događajima koji se dešavaju unutar jedne cjeline.
To je ustvari pitanje organizacije naših podataka. Ako ispisujemo datoteke u Wordu i smještamo ih po određenim direktorijima na neki način organizujemo bazu podataka. U slučaju kada naša baza postane toliko komplikovana da nismo više u stanju da jednostavno kontrolišemo tok i razvoj podataka potrebno je preći na viši stepen organizacije podataka i početi razmišljati o sistemu za upravljanje bazom podataka.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET