Pokret za autonomiju - Husein kapetan Gradascevic | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pokret za autonomiju - Husein kapetan Gradascevic". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


U V O D:
Osvrčući se na sam naslov naći ću za korisno definisati samu riječ autonomija.
Def: Autonomija(grčka riječ) što znači samozakonodavstvo, samouprava, politička nezavisnost, samostalnost, fil. Pokoravanjanje svojim vlastitim zakonoma.
Jedan od najistaknutijih pokretača, a može se rećio i jedini u tom periodu je Husein kapetan Gradaščević. Dakle, Husein kapetan Gradaščević suprostavio se reformama sultana Mahmuda II-og. Uvođenje tih reformi je značilo ukidanje janičara1, kapetana i ajana2. Treba samo napomenuti da je Sultan Mahmud II u Bosnu slao vezire3wq koji su bili korumpirani. Može se reći da je to jedan od uzroka pokreta za autonomiju Bosne i Hercegovine. Husein kapetan Gradaščević je rođen 1802. godine i rastao je okružen političkim nemirima, što se moglo i smatrati njegovom motivacijom za pokret.
Sultan Mahmud II
________________________________________________________________
2 Ajan-Prvak, uglednik, predstavnik građana u jednom periodu u Bosni; Funkcioner lokalne vlasti
Propadanje Osmanskog Carstva Porta je pokušala da zaustavi provođenjem reformi. A to znaći da je trebalo ukinuti osmanske vojne i upravne ustanove i preurediti državu. Prvi pokušaji provođenja reformi bili su u vrijeme vladavine Selima III. Ovaj sultan je htio da otkloni zloupotrebe u otomanskom feudalnom sistemu i da preuredi administraciju prema evropskom uzoru , da stvori nove oružane snage koje će zamjeniti janičare od kojih su poticali uzroci nereda i stagnacija Carstva. Sultan Selim III nije dirao u temelje otomanskog feudalnog poretka niti je pokušavao da poboljša položaj raznih naroda . Pokušaj praktične primjene reforme naišao je na otpor privilegovanih slojeva i janičara. Program reformi u Carstvu je prihvatila omladina , a janičari u Istanbulu su se koristili nezadovoljstvo naroda zbog poraza u Rusko –Turskom ratu i u vezi sa ustankom u Srbiji izvršili državni udar i zbacili Selima III sa
Sultan Selim III
prijestolja. Selima III je naslijedio Mahmud II (1808-1839) je nastojao da provede i proširi reforme. Godine 1826. je ukinuo janičarsku vojsku i ugušio je njihovu pobunu u Istanbulu. Za slamanje ustanka zbog uvođenih reformi Mahmud II je formirao regularnu vojsku nizam1 sa određenim rokom služenja u njoj. Prije preduzimanja poduhvata za ukidanje janičara u Bosni sultan Mahmud II je u nju upućivao namjesnike sklone korupcijama sa zadatkom da slomi otpor bosanskog stanovništva. Ti namjesnici su progonili i istaknute a bogate ličnosti pod izgovorom da narušavaju mir i novi poredak u zemlji. Za vrijeme namjesnika Dželaludin-paše je pogubljeno više stotina muslimanskih prvaka. Na pokušaj Porte da se ukine janičarski odžak u Bosni janičari su odgovorili oružanim ustankom. Centar pobune bilo je Sarajevo kome su se priključili i janičari iz drugih krajeva Bosne.
Pošto je ustanak brojio dosta pristalica sultan je na mjesto bosanskog valije postavio Abdurahman-pašu. Abdurahman-paša je je 22.12.1826.godine postavljen na dužnost u Bosni.
Abdurahman paša je prvo došao u Zvornik i iz Zvornika je poslao svoju naredbu u Sarajevo, gdje je bila pročitana stanovništvu. Stanovništvo koje se suprostavilo naredbi , Abdurahman-paše, okupili su se i donjeli odluku da pristupe stvaranju svog vojnog odreda i da ga opreme. Takođe su se sastali i ljudi koji su se pridržavali valijine naredbe i sastavili su ilam1 i mahzar2 koji su poslali u Zvornik, Abdurahman-paši, čiji prijepis ilama u cjelosti niže navodim:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET