Propaganda u hladnom ratu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Propaganda u hladnom ratu". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1. UVOD
U veljači 1945. godine kraj Drugog svjetskog rata i poraz fašističke Njemačke te njenih sve malobrojnijih saveznika se već jasno nazirao. Staljinova Crvena armija, tada brojčano najjača vojna sila svijeta sa svojih 12 milijuna vojnika u 300 divizija, već je došla do rijeke Odre i pripremala se za završni napad na Berlin dok je sa zapada prilazila vojska pod Eisenhowerovim zapovjedništvom koje je brojala 4 milijuna ljudi i čiji su zrakoplovi svakodnevno zasipali već razrušene njemačke gradove tonama eksploziva demonstrirajući svoju moć neprijateljima ali i saveznicima. Na konferenciji u Jalti, u bivšem dvoru ruskog cara Nikole, susrela su se tadašnja «velika trojica», vođe država koje iz ovog krvavog rata izlaze kao pobjednice: Churchill, Roosvelt i Staljin. Goleme žrtve, veliki materijalni gubici i neopisiva stradanja stanovništva ulijevali su nadu da će poratni svijet smoći snage da sačuva mir i da neće više dopustiti takva stradanja. Vjerovalo se da će suradnja začeta u doba rata biti nastavljena i u miru.
U antihitlerovskoj koaliciji našle su se najveće kapitalističke zemlje svijeta, Velika Britanija i SAD i prva socijalistička država na svijetu – SSSR. Svaka od strana polazila je od svojih specifičnih interesa, tradicija, djelovanja i očekivanja. Sumnjičavost i nepovjerenje obilježavali su koaliciju u svim fazama rata a kako se završetak rata bližio počelo je dolaziti i do otvorenih razmimoilaženja. Tijekom rata stvarala se nova karta svijeta ispunjena novim obilježjima, novim savezima i novim suprotnostima. Upravo se mirovna konferencija na Jalti uzima kao početak novog polustoljetnog razdoblja kojeg nazivamo Hladnim ratom.
2. HLADNI RAT – NAJZNAČAJNIJE POVIJESNE ODREDNICE
Hladni rat najbolje možemo odrediti kao razdoblje sukoba, napetosti i natjecanja između SAD-a te njenih saveznika s jedne strane te s druge strane Sovjetskog Saveza sa saveznicima a koje je potrajalo gotovo pedeset godina, točnije od 1945. do 1991. godine, odnosno raspada Sovjetskog Saveza. Za ovo vrijeme natjecanje između dvije super sile se odvijalo u mnogim arenama: vojnim savezima, ideologiji, špijunaži, propagandi, vojnom, industrijskom i tehnološkom razvoju; uključujući svemirsku utrku, izdašnom obrambenom proračunu te znatnom razvoju kako konvencionalnog tako i nuklearnog oružja. Ovo razdoblje nije dovelo do otvorenog međusobnog ratnog sukoba između suprotstavljenih strana ali je obilježeno mnogim ratovima gdje je jasno vidljiv utjecaj barem jedne od dvaju supersila i koji su prijetili da eskaliraju u novi svjetski rat. Najznačajnije od kriza su: Korejski rat (1950.-1953.), Kubanska raketna kriza (1962.), Vijetnamski rat (1964-1975.) te rat u Afganistanu (1979.-1989.).
Kao povijesna kategorija termin Hladni rat odnosi se na stanje odnosa između dva suprotstavljena društveno-politička i ekonomska sistema. On je pokrenut u doba kada se stvarao svjetski socijalistički sistem, tj. kad je SSSR prestao biti jedina socijalistička država te kada su elementi socijalizma počeli nagrizati kapitalistički sistem iznutra. U početku glavno obilježje Hladnog rata je bila činjenica da su ga pokrenula kapitalističke zapadne zemlje s ciljem zaustavljanja širenja komunizma no s vremenom je došlo do svojevrsnog uspostavljanja vojne ravnoteže snaga koja je dovela do toga da bi svaki potencijalni direktni vojni sraz doveo do situacije gdje bi bilo veoma teško odrediti pobjednika. Američki strah od komunizma poprimio je 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća razmjere paranoje, naročito nakon što je Sovjetski Savez učvrstio svoju sferu utjecaja u zemljama istočne Europe i testirao svoju atomsku bombu, a Kina pala pod komunističku vlast 1949. godine. U cilju slamanja sovjetskoga sustava i komunističke ideologije Amerika se angažirala u brojnim oružanim konfliktima diljem svijeta, od Koreje i Vijetnama do Kube i Bliskog istoka, podupirala sumnjive diktatore kojima je najvažnija osobina bila ta da su antikomunisti, pa čak i tajnim operacijama svrgavala njima nepoćudne državnike, poput Mossadegha u Iranu i Allendea u Čileu. Amerika i svijet su tijekom mandata predsjednika Kennedyja i Johnsona proživjeli dvije najveće hladnoratovske krize: Kubansku raketnu krizu i rat u Vijetnamu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET