Četvrti krstaški rat | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Četvrti krstaški rat". Rad ima 88 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Branislav Smuk ^etvrti krsta{ki rat
UVOD Najveći i najmasovniji organizovani vojni pohodi u srednjem veku bili su krstaški ratovi. Oni predstavljaju doga aje koji su ostavili dalekosežne posledice, kako za zemlje Bliskog istoka tako i za samu Evropu. Cilj pokretanja prvih krstaških ratova je bila borba protiv nevernika, muslimana koji su pretili hrišćanskoj Evropi sa dve strane. Uskoro se pojam nevernika, protiv kojih se vodila borba, proširio i krstaški ratovi su počeli da se vode protiv drugih naroda koji su živeli na rubovima zapadnog hrišćanskog sveta. Posle Velikog raskola Istočne i Zapadne crkve, rimske pape su htele da steknu primat nad Pravoslavnom crkvom i za taj cilj su koristile sveti rat, rat koji se vodio prvenstveno duhovnim interesima. Oslobo enje hristovog groba i svetih mesta je zainteresovalo veliki broj Evropljana, koji su u rat išli vo eni svojim ciljevima. Iskrivljenje prvobitne ideje krstaškog rata se najviše pokazalo baš u Četvrtom krstaškom pohodu. Pitanje uzroka njegovog pokretanja, posle splasnjavanja prvobitnog verskog zanosa, i pitanje njegovog preusmeravanja su i danas aktuelna. Četvrti krstaški rat je Vizantiji, jedinoj naslednici antičke civilizacije, zadao udarac od koga se nije oporavila do svog konačnog pada. Tako e je uticao na promenu političke karte jugoistočne Evrope i Male Azije za narednih pola veka pa i duže. On predstavlja vrhunac degradacije ideja viteštva i časti, kojima su vo eni srednjovekovni riteri u prvim krstaškim pohodima. Za proučavanje istorije Četvrtog krstaškog rata najvažniji izvori prve ruke su: “Istorija” Nikite Honijata, starofrancuska hronika Žofroa Vilarduena, hronika Roberta Klarija i pisma pape Inoćentija III1. Nikita Honijat (Nicetas Choniates) je jedan od najboljih vizantijskih istoričara. Ro en je sredinom XII veka u gradu Hone u Frigiji, stekao je svestrano obrazovanje u Carigradu i to mu je kasnije omogućilo blistavu karijeru u državnoj službi. Kao činovnik je počeo da radi za vreme Manojla I Komnina i u državnoj službi je ostao do 1204. godine, kada ga je smenio Aleksije V Murzufl. U toku svoje karijere bio je upravnik teme
1
O ostalim izvorima za istoriju IV krsta{kog rata, pogledati: P. Skok, Tri starofrancuske hronike o Zadru u godini 1202, Zagreb 1951, 8
1
Branislav Smuk ^etvrti krsta{ki rat
2
Dana C. Munro, Translations and Reprints from the Original Sources of European History, Series 1, Vol 3:1, Philadelphia 1912, 15-16 http://www.fordham.edu/halsall/source/choniates1.html
2
Branislav Smuk ^etvrti krsta{ki rat
3
3
Branislav Smuk ^etvrti krsta{ki rat
Za proučavanje istorije Četvrtog krstaškog rata bitna nam je i prepiska pape Inoćentija III, sastavljena posle 1209. godine i objavljena u Migne, Patrologia Latina7. Ovo izdanje sadrži i pisma Enrika Dandola i Henrija Flandrijskog papi Inoćentiju. Istraživanja istorije krstaških ratova su počela u Francuskoj u XVII veku. Opati iz reda benediktinaca su počeli veliki posao sakupljanja i prevo enja literature o ovoj temi. Pre istraživanja benediktinaca Žak Bongars je 1611. godine izdao prvu kolekciju tekstova o latinskom Orijentu8. Francuski naučnik Bertero je krajem XVIII veka planirao da objavi originalne tekstove vezane za temu latinskog istoka ali ga je
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET