Država | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Država". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ
Uvod 3
1 Pojam države 5
1.1 Uređenje države 5
1.2 Nastanak države 6
2 Funkcije države 8
2.1 Uloga države 10
2.2 Teorije nastanka države 11
Zaključak 14
Literatura 15
Uvod
Država je pravna organizacija koja se menjala tokon prošlosti, ali i sadašnjosti. Država je prolazila kroz ogromne transformacije, probleme, ali je izvršavala svoje funkcije. Država živi od mogućnosti prilagođivanja i razvitka. Danas poznajemo državu kao ustavnu tvorevinu, a to znači da se jedan tip države ustalio i odneo pobedu nad svim ostalim formama države. Država je tokom svog razvoja pokazivala uvek nove forme, a potrebu za razvitkom moderne države doživljavamo svakodnevno. Ustavna država je danas zajedničko delo celokupne nacije. Ona je bila i jeste istorijski rezultat, ali principi njene organizacije proširili su se posvuda u svetu. Postoje temeljni principi na kojima počiva država a to su: ljudska prava, podela vlasti i demokratija; socijalna državnost, nacionalni suverenitet itd. Ovi principi razvili su se postupno u okviru evropske kulture i danas su prihvaćeni od mnogih zemalja. Ono što je na početku stvaranja države bilo jako važno, danas je u mnogo čemu izgubilo na značenju.
Država je tokom istorije ostvarila izuzetne rezultate. Ona je uspešno nadvladala konfesionalne ratove i uspostavom centralne sile osigurala unutar društveni mir. Država je uspostavila politiku, tako da joj je osigurala trajnost, čvrstinu i duhovnu povezanost. Trajnost zahteva tvrde granice koje ranije političke zajednice nisu poznavale. Tako je nastao prvi državni element, državno područje, koje je kasnije važilo kao prvi uslov države. Ovu čvrstu granicu morala je štititi jedinstvena državna sila koja je narodu jamčila sigurnost. Pretpostavka jedinstvene državne sile bila je formulisana u teorijama opšte volje. Država mora osigurati unutrašnju ravnotežu među različitim grupama koje u načelu mogu postati uvek zaraćene stranke. Ova je situacija dovela do reformulisanja pojma suvereniteta. Može se reći da je proces nastanka države tražio novo formulisanje suvereniteta. Suverenitet prestaje biti svojstvo gospodara. On sada postaje isključivo svojstvo države koju zastupa poglavar države koji je u demokratskim poredcima predstavnik i inkarnacija čitavog naroda. U dugom procesu nastanka moderne države odstranjene su sve bitne strukture srednjovekovnoga carstva. Vladar celinom nije morao samo vladati, nego ju je morao i predstavljati. Tako je nastao drugi element države, centralizovana državna sila.
Demokratske revolucije na kraju 18. veka istaknule su treći element države, državni narod. U ovom je procesu odlučujuću ulogu odigrao nastanak nacionalnog mišljenja. Nacionalizam je bio konzekvencija direktne državne delatnosti ili je bio posledica romantično-kulturnih pokreta. Od kraja 18. veka oba su pojma, i država i nacija, bez obzira na način njihova sjedinjenja neodvojiva. Sve moderne države nastoje od tada, s više ili manje uspeha, ova dva pojma povezati. Ova je veza toliko jaka da je postalo u osnovi beznačajno, prethodi li država naciji ili kulturna nacija državi. Pravovremene ili zakašnjele nacije sledile su u nadolazećem razdoblju istorije jedan cilj: uspostavu nacionalne države. Država je postala osnova moderne demokratije: ona je odlučno pridonela ovladavanju posledica industrijske revolucije; ona je kao ustavna i pravna država domestifikovala vlastitu silu. Istorija nastanka moderne države je istovremeno istorija nastanka elemenata države.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET