Fasizam | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Fasizam". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 Filozofski Fakultet Beograd
SEMINARSKI RAD
Fašizam
BEOGRAD, 2009
Iako su fašistička Italija i nacistička Nemačka predstavljale različite verzije fašizma i bile inspirisane različitim i ponekad rivalskim verovanjima (prva naglašava ideal svemoćne ili totalitarne države a druga značaj rase i rasizma, moguće je identifikovati zajednički skup fašističkih vrednosti i principa. U kolokvijalnom govoru često se zaboravlja da je nacizam bio samo nemačka varijanta fašizma pa je ovaj termin (fašizam) postao sinonim za antisemitizam, rasizam, holokaust... U ovom radu ću pokušati da predstavim i druge ideje unutar fašističke ideologije i njihovu pozadinu jer se nijedna društvena ili istorijska pojava ne može razumeti u potpunosti bez poznavanja svih njenih elemenata.
O terminu
Definicija pojma
Uslovi za nastajanje i uspon fašizma
Fašizam se najdramatičnije pojavio u Italiji (Fašistička partija je formirana 1919. godine, Musolini je postavljen za premijera 1922. godine, a do 1926. godine je uspostavljenja jednopartijska fašistička država) i u Nemačkoj (1919. godine formirana Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke koja je bila pod vođstvom Adolfa Hitlera i svesno je usvojila stil Musolinijevih fašista; Hitler 1933. godine postaje kancelar i za nešto više od godinu dana je preobratio Nemačku u nacističku dikataturu).
Fašistički „pogled na svet“
Ideje koje Endru Hejvud (Andrew Heywood) u knjizi Političke ideologije vidi kao jezgro fašizma su :
Antiracionalizam: fašizam je pobuna protiv ideja i vrednosti prosvetiteljstva i političkih verovanja koja su iz njih proizašla (u Nemačkoj je objavljeno „ukida se 1789. godina“). Iz toga proizlazi prezir prema apstraktnom mišljenju i obožavanje akcije. Zbog uticaja antiracionalizma fašizam ima destruktivan karakter. Možda se destruktivni karakter fašizma najbolje ogleda u Hitlerovoj zamisli da poruši ceo Berlin ne bi li izgradio novi i lepši koji bi oslikao svu veličinu nemačke nacije. Fašisti su bili jasniji u pogledu onoga čemu se suprotstavljaju nego u pogledu onoga što podržavaju zbog čega se fašizam percipira kao „antifilozofija“ – antiracionalan, antiliberalan, antikonzervativan, antikapitalistički, antiburžoaski, antikomunistički...
Borba: socijaldarvinizam imao je veliki uticaj na pojavu fašizma. Ideje koje je Darvin izneo u Poreklu vrsta a Spenser nazvao „opstanak najboljih“ fašistima su poslužile kao naučno opravdanje rasizma, ultranacionalizma, antisemitizma i rata kao konačnog rešenja. Zapravo, fašizam je verovatno jedina politička ideologija koja smatra da je rat sam po sebi dobar. Smatraju ga dobrim jer je to jedini način suzbijanja zla, to jest slabih (u fašizmu dobro je izjednačeno sa snagom, a zlo se izjednačava sa slabošću) čime će se, u kombinaciji sa eugenikom (od Platona preuzetom naukom o dobijanju najboljeg mogućeg rasploda) postići čistota nemačke nacije i arijevske rase; a zatim i ekspanzionističkom politikom dokazati njena nadmoć u odnosu na ostale.
...............................NAMERNO UKLONJEN DEO TEKSTA.................................
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET