Makedoncite vo bugarija (Makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Makedoncite vo bugarija (Makedonski)". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Voved
Porazite na fa{isti~ka Germanija, vo 1943 i 1944 godina, a posebno navleguvaweto na crvenata armija vo Bugarija na 8 mi septemvri, nastanale golemi promeni. Na 9 septemvri vo Bugarija bil izvr{en dr`aven prevrat. Vlasta vo Bugrija ja prezel Ote~estveniot odnosno tatkovinskiot front. Vladata objavila deka go raskinuva dogovorot so fa{isti~ka Germanija i preminuvana stranata na sojuznicite.
Pod pritisok na SSSR na bugarskite edinici im bilo dozvvoleno da u~estvuvaat vo zavr{nite borbi protiv fa{isti~ka Germanija.Bugarija isto taka morala da gi raspu{ti fa{isti~kite organizacii i da organizira sudewe za napreavenite voeni zlostorstva. Vladata isto taka se obvrzala na trajno prijatelstvo so SSSR i ostanatite demokratski balkanski dr`avi.
So donesenite zakoni vo zemjata bila izvr{ena konfiskacija na industriskite prertprijatija,a bila vospostavena i dr`avna sopstvenost na stopanskite granki, industrijata, rudarstvoto transportot, ptt, banki itn. Vo zemjodelstvoto vladata prezela eksproprijacija na golemite zemji{ni imoti a po primerot na Sovetskiot sojuz se formirale zemjodelski zdru`eni stopanstva.
Po promenite koi nastanale vo Bugarija na 31 mart 1946 godina vo Bugarija bila formirana vtora vlada na Tatkovinskiot front na ~elo so Kimon Georgiev. Po Ukinuvawe na monarhijata i po sproveduvaweto na referendumot Bugarija bila proglasena za Republika.
Na sobraniskite izbori odr`ani na 27 oktomvri 1946 godina povtorno pobedil tatkovinskiot front i pritoa bila vospostavena vlada na ~elo so Georgi Dimitrov. Na mirovnata konferencija vo Pariz 1947 pod pritisok na SSSR Bugarija se izvlekla so minimalni tro{oci za voena od{teta kon Grcija, a Jugoslavija sama se otka`ala .Na Bugarija i bile potvrdeni granicite od 1941 godina zaklu~no so Pirinska Makedonija kako sostaven del na Bugarija. Na 4 dekemvri 1947 godina vo Bugarija bil usvoen nov ustav.
Pokraj ostanatite odredbi, so Ustavot bile garantirani gra|anski prava ednakvo pravo na glas za site bez razlika na nacionalnata, verskata, rasnata pripadnost kako i tajnoto glasawe.
So ustavot bilo priznata postoeweto na nacionalnite malcinstava vo Bugarija so koi im se garantiralo {koluvawe na maj~in jazik i neguvawe i razvivawe na nacionalnata kultura. So vakvite ustavni odredbi kako i so proklamiranite odredbi u{te so septemvriskiot prevrat vo Bugarija kone~no nacionalnite malcinstva vo Bugarija vlu~uvaj}i go i makedonskoto se nadevale deka ke gi ostvarat svoite elementarni ~ovekovi prava.
Makedoncite vo vtorata svetska vojna aktivno se vklu~ile vo borbata protiv fa{izmot, tokmu zatoa pobedata na Ote~estveniot front po navleguvaweto na ruskite vojski vo Bugarija samo gi zasilil nivnite `elbi I o~ekuvawa.
Vakviot razvoj na situacijata vo celost ne gi ostvaril o~ekuvawata na Makedonskiot narod, posebno po odr`uvaweto na prvoto zasedanie na ASNOM od 2 -ri avgust 1944 i formiraweto na dr`avnosta na eden del od teritorijata na Makedonija.
Iako vo Bugarija na ~elo so Georgi Dimitrov postoela volja za priznavawe na Makedoncite kako poseben etnos nasproti Bugarskiot i Srpskiot narod, i pokraj protivnicite na ovaa ideja sepak odlukite koi se nosele vo Bugarija odele vo pravec na vospostavuvawe kulturna aftonomija vo Pirinska Makedonija kako ~ekor do obedinuvawe na Pirinska so Vardarska Makedonija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET