Ideologija kao alat u konstruiranju nacionalističkih identiteta i širenju zla | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ideologija kao alat u konstruiranju nacionalističkih identiteta i širenju zla". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
Ideologija kao alat u konstrurianju
nacionalističkog identiteta i širenju zla na primjeru romana 'Još jedna pjesma o ljubavi i ratu'
Akademska godina 2008/2009.
Univerzitet u Sarajevu
Filozofski fakultet u Sarajevu
Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo
Studijska grupa: komparativna književnost i bibliotekarstvo
Ideologija kao alat u konstrurianju
nacionalističkog identiteta i širenju zla na primjeru romana 'Još jedna pjesma o ljubavi i ratu'
Seminarski rad iz Uvoda u kulturalne studije
Predmet: Uvod u kulturalne studije
Sarajevo, 19. 6. 2009.
Uvod
Ideologija kao kulturni i društveni fenomen
Kulturalni studiji usmjereni su na odnos između kulturalnih formi i oblika moći, tvrdi Dean Duda, i njima cirkulišu različite tradicije i utjecaji. U njihovom diskursu aktivne su mnoge problematike, poput popularnih kultura, subkultuirnih stilova, ali i pitanje nacionalnog identiteta, etničnosti i ideologije, što će biti tema ovog seminarskog rada.
Veoma kompleksno, ovo djelo tjera na razmišljanje i bavi se mnogim aktuelnim temama, pogotovo onim koje se direktno tiču Bosne i Hercegovine i kulture na kojoj odrasta. Ovaj roman donosi priču o heroju, o onom mitskom biću koje ima pravo da ispituje i prekorači ljudsku granicu. Donosi priču o heroju koji ima pravo da ubije zbog neke daleke, srećnije budućnosti. Richard Johnson kaže da je kultura shvaćena kao društveni proizvod, te je stoga podložna političkoj organizaciji bilo koje stranke. I upravo o tome govori Sijarićev roman - govori o ideologiji kao kulturnom i društvenom fenomenu, načinu njenog nastanka, korjenima koje vuče, epovima na kojima počiva, razlozima što je ljudi tako lako prihvataju i u njeno ime čine razne gnusne stvari. Na ovom tragu, Christopher Butler u knjizi 'Postmodernizam' kaže da diskurs znači, u slučaju odnosa između njega i moći, historijski razvijen skup međupovezanih i uzajamno podržavajućih stavova koji se koriste u definiranju i opisivanju određenog predmeta.
Sa stajališta kulturalnih studija, navodi Dean Duda u 'Kulturalnim studijima', Althuser je otvorio vrata više jezičnoj ili diskurzivnoj koncepciji ideologije. Duda citira Willsa koji tvrdi da je jedna od najvažnijih opštih funkcija ideologije njen način na koji preokreće neizvjesne i osjetljive kulturalne odluke i ishode u prodorni naturalizam. Ideologija nije lažna svijest, ona ima semiotičku vrijednost, ističe Althusser.
'U postmodernističkom mišljenju smatra se da kultura sadrži jedan broj priča koje se stalno između sebe natječu, a čija djelotvornost zavisi ne od nekog samostalnog standarda prosuđivanja, već od njihove privlačnosti u zajednicama u kojima su u opticaju.'
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET