Uviđaj kao dokazna radnja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Uviđaj kao dokazna radnja". Rad ima 30 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.UVOD
Uviđaj je procesni postupak-radnja i dokaz no sredstvo koji preduzima i vodi nadlež ni organ kada je za utvrđivanje ili razjašnjenje neke važ nje činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje nadležno,policijs kog ili suds kog organa u rasvetljavanju krivičnog dela.
Uviđaj preds tavlja sistem raznovrsnih kriminalistič kih radnji, kojima se na osnovu odredbi Zakona o krivičnom postupku, na mestu događaja,opažaju, (neposredno ili posredno-uz učeš će struč nih lica, ili upotrebom specijalnih instrumenata kriminalistič ke tehnike), sve bitne okolnosti nastupelog događaja, te pronalaz e i u s kladu sa kriminalističko-tehnič kim pravilima stručno obrađuju tragovi i predmeti, uz misaonu rekonstrukciju krivičnog događ aja, a u cilju prikupljanja i regis trovanja svih kriminalističkih relevantnih informacija, radi razjašnjenja krivičnog događaja i prikupljanja dokaza.
Prema pravilima Zakona o krivičnom postupku (član 238), uviđa j se preduz ima kada je za utvrđivanje ili razjašnjenje kakve vazne činjenice u krivičnom postupku potrebno nepos redno č ulni opažanje m i drugim sredstvima i metodima kriminalistike na utvrđivanju činjenica. Na ovaj je način određen materijalni uslov, ili procesno-pravni osnov,za obavljanje uviđaja. Praktično, ovakvo formula cija zakona upućuje na određ enu procenu nadležnog organa da u konkretnoj situaciji treba preduz eti uviđaj, jer se na taj način mož e doci do značajnih informacija. Kriminalistička nauka je jedinstvena u stavu da prilikom procenjiva nja potrebe da se obavi uviđaj, treba uvek imati ekstenzivniji pristup, je r je manja šteta od vrš enja uviđaja u nekom sluč aju, kada on nije neophodan,od propuš tanja da se on preduz me u situaciji, kada je to bilo potrebno.
Pogrešno je uviđaj isključivo povezivati sa traženjem tzv . materijalnih dokaza , prvenstveno tragova i predmeta , jer je njime moguće prikupiti i druge važne informacije , npr . podatke o opštim osobinama mesta događaja , kao svojevrsne "kriminalne pozornice ". Zato se smatra da skoro da i ne postoje krivična dela , kod kojih je apsolutno isključena potreba vršenja uviđaja , a smatra se da uviđaj uvek treba sprovoditi u pogledu krvnih delikata , u šta treba ubrojiti u samoubistva i slučajne ili zadesne smrti , seksualnih delikata,teških krađa , razbojništva i razbojničkih krađa , saobraćajnih nezgoda , ekoloških delikata , požara , paljevina i eksplozija , teških nesreća na radu , slučajeva terorizma , kao i u svim drugim situacijama , kada se proceni da bi preduzimanje kriminalističkih aktivnosti na mestu događaja moglo da bude plodotvorno za prikupljanje informacija relevantnih za razjašnjenje i dokazivanje krivičnog dela , te otkrivanje činioca.
Uviđaj ima dualistički-krivičnoprocesni i kriminalistički karakter, pa se tako i cilj vršenja uviđaja može izraziti na dva načina : 1. na bazi njegove krivičnoproces ne forme 2. na osnovu kriminalis tičke sadržine uviđaja.
Procesno formulisan cilj uviđaja proizilazi iz odredbe čla na 110 ZKP i odnos i se na utvrđivanje ili razjašnjenje neke važne činjenice u postupku. Kriminalistički određen cilj uviđ aja se ogleda u nas tojanju da se na određenom prostoru (mesto događaja) i određenom vremenu (uviđaj se preduz ima u najkraćem roku po saz nanju za krivični događ aj, to je hitna radnja)1 prikupi najveća moguća količina kriminalističkih relavantnih informac ija, znač i s vih onih podataka koji bliže razjašnjavaju krivično delo, omogućuju njegovo dokazivanje, otkrivanje i identifikovanje učinioca ili drugim rečima, onih podataka koji preds tavljaju informativnu podlogu za ostvarenje os novnih zadataka kriminalistike.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET