Informisanje potrošača | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Informisanje potrošača". Rad ima 26 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

PRIVREDNA AKADEMIJA
PRAVNI FAKULTET ZA OBRAZOVANJE
DIPLOMIRANIH PRAVNIKA ZA
PRIVREDU I PRAVOSUĐE
MARKETING
SEMINARSKI RAD :
Informisanje potrošača
Barišić Marija
Babarogić Predrag
Vijuk Miloš
Đukić Dejan
Fici Tamara
NOVI SAD 2008
SADRŽAJ
1. UVOD.......................................................................................................... 3 2. PERCEPCIJA............................................................................................... 5 3. PAŽNJA........................................................................................................ 7 4. RAZUMEVANJE PORUKE........................................................................ 10 4.1. Semiotička analiza..................................................................................... 12 4.2. Nerazumevanje poruke.............................................................................. 14 4.3. Prihvatanje i pamćenje poruke................................................................... 14 5. PAMĆENJE.................................................................................................. 14 5.1. Zaboravljanje............................................................................................. 16 6. NOSTALGIJA.............................................................................................. 17 7. ANKETA...................................................................................................... 18 8. ZAKLJUČAK............................................................................................... 25 REFERENCE.................................................................................................... 26
1. UVOD
Jedan od najvećih problema današnjice u okviru marketinga jeste kako obezbediti da potrošači saznaju i upamte proizvode i usluge. Tržišne informacije umnogome oblikuju ponašanje potrošača. Preduzeće koje je ustanovilo efikasan način na koji informiše potencijalne potrošače i koje to radi sistematski organizovano, može očekivati da reakcije i stavovi potrošača budu pozitivni.
Potrošači primaju informacije putem čula, senzorni receptori : vida, sluha (eksterni) i ukusa, mirisa i dodira (pravi). Stimulansi koji proizvode preduzeća kako bi informisala potrošače i uticala na njihovu odluku da kupe određenu marku proizvoda usmereni su na aktiviranje ovih čula (senzorni receptori). Senzorni input je nervni inpuls koji ljudski mozak prima od senzornih receptora. Velika je razlika između stimulansa i primanja (percepcije) tih stimulansa od potrošača. Potrošači mogu potpuno različito da doživljavaju određeni proizvod i da se u zavisnosti od toga ponašaju pri kupovini. Isti stimulansi ne moraju biti promljeni na isti način od dva ili više potrošača, što ih dovodi do različitog ponašanja pri kupovini.
Informisanje potrošača (informaciono procesiranje) i proces putem kojeg ljudi primaju, razumeju, slušaju, pamte i koriste razne podatke, informacije, procene, predviđanja i dr. , a koji utiču na njihove odluke o kupovini proizvoda i usluga. Sastoji se iz dva primarna sistema :
senzorni – odnosi se na funkcionisanje senzornih receptora (čula) i predstavlja potrošačev trenutni odgovor na uticaje (stimulanse) iz spoljašnjeg sveta (okruženja)
koceptualni – okrenut unutrašnjem svetu potrošača i odnosi se na mentalne procese razmišljanja i rasuđivanja. Odigrava se kada potrošači žele da shvate smisao stimulansa iz okruženja. Tada se kreiraju novo znanje, značenja i verovanja u vezi stimulansa kojima su izloženi.
Osnovne karakteristike procesa informisanja potrošača su sledeće :
adaptivnost i fleksibilnost (na stimulanse spoljašnjeg sveta)
naglašavanje značaja i uloge potrošačeve memorije, posebno dugotrajne
ograničenost u kapacitetu (zbog čega se primenjuje selektivni pristup informacijama)
odlučivanje o relativno malim problemima sa kojima se suočavaju potrošači u kupovini proizvoda i usluga
Proces informisanja analitički se može podeliti na 5 faza :
faza izloženosti uticajima počinje kada stimulans aktivira bilo koje od potrošačevih senzornih čula tj. receptora
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET