Metodika nastave matematike - Provjeravanje i ocjenjivanje znanja učenika | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Metodika nastave matematike - Provjeravanje i ocjenjivanje znanja učenika". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
1. Uvod 1
2. Taksativan pristup nastavi 2
3. Nastava i problematika praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja 3
4. Praćenje, provjeravanje i ocjenjivanje učenika 5
4.1. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikovog uspjeha 6
4.2. Pismena provjera znanja i ocjenjivanje učenikova uspjeha 9
5. Vrednovanje 12
6. Definisanje konačne (zaključne) ocjene 13
7. Zaključak 14
Literatura 16
Uvod
Osnovna škola je obvezna za svu djecu od 6 do15 godine. To je škola koja nije, niti može biti selektivna. Od osnovne škole društvo očekuje da je svi učenici završe na vrijeme i s uspjehom.
Osnovnoj školi pripada najveći dio odgovornosti za podizanje opšteg nivoa znanja i kulture. Iz toga proizlaze obaveze da se svoj djeci omogući postizanje optimalnog uspjeha, bez obzira na njihove materijalne, socijalne ili porodične prilike. Zato i sistem praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenika mora voditi računa o njihovim mogućnostima i o osobinama psiho-fizičkog razvoja, te uvažavati objektivne prilike u kojim učenik živi.
Praćenje i provjeravanje učenikovog razvoja nije više samo ocjenjivanje završnog rezultata, već je to proces tokom kojeg učenik sazrijeva. Prati se i tok i rezultat rada, nastoji se što bolje upoznati učenik, teži se da što više elemenata utiče na konačnu ocjenu i da se ona formira na osnovi različitih načina i oblika provjeravanja, usmenog i pismenog, primjenom što objektivnijih ispitnih postupaka, testovima znanja, sistemnim posmatranjem i praćenjem učenika u svim nastavnim situacijama.
Sva svoja zapažanja i primjedbe nastavnici moraju unositi u imenik učenika radi definisanja konačne ocjene. Na taj način ocjenjivanje se vrši u kontinuitetu i mnogostrano je.
2. Taksativan pristup nastavi
Zadaci nastave su u nastavnom planu i programu naznačeni s nekoliko redaka za svaki nastavni predmet, dati su u deklarativnom obliku, što nastavniku ne može poslužiti kao orijentacija i smjernica u radu. Zato te zadatke treba razraditi i konkretizovati kako bi se na osnovi tako definisanih zadataka mogla izraditi metodologija vrednovanja uspjeha učenika u nastavi.
Motivacijsko–emocionalni odnos prema nastavi ogleda se u interesu koji učenik pokazuje prema praćenju naučne literature, prema skupljanju i sređivanju informacija i u aktivnom bavljenju nekom djelatnošću u slobodno vrijeme. Njegov interes je izražen maksimalnim angažovanjem vlastitih sposobnosti i vještina na rješavanju problemskih zadataka, takmičarskim duhom i osjećajem zadovoljstva postignućem u nastavi i učenju.
Stvaralačke sposobnosti razvijaju kod učenika koji traži pokretačku snagu u nastavi i učenju, koji samostalno rješava problemske zadatke. Viši nivo tih sposobnosti izražen je mogućnošću primjene usvojenih znanja, samoinicijativnošću u kreiranju novih ostvarenja i u sposobnosti organizovanja novih problemskih situacija i njihoih rješavanja.
Smisao za kolektivan rad motiviše učenike da svoje lične ciljeve podvrgnu zajedničkim ciljevima razreda, da imaju prijateljski stav prema ostalim članovima razreda, da prihvataju rezultate rada odjeljenja kao zajednički uspjeh.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET