Procentni i promilni račun, Eskontovanje mjenica, Amortizacija zajmova | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Procentni i promilni račun, Eskontovanje mjenica, Amortizacija zajmova". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
PREDMET:Finansijska matematika
Banja Luka,mart 2012.
SADRŽAJ
1.Procentni i promilni račun................................................................................................................2
2.Eskontovanje mjenica.......................................................................................................................6
3.Amortizacija zajmova........................................................................................................................9
LITERATURA…………………………………………………………………………………………………………………………………….13
1.PROCENTNI I PROMILNI RAČUN
Srazmjerni račun pomoću koga direktan odnos dve veličine (tekuće i bazne, dijela i cjeline) izražavamo tako što jednu od veličina (baznu, odnosno celinu) uzimamo kao 100 odnosno 1 000 jedinica nazivamo procentni odnosno promilni račun.
Pođimo do sledećih dogovora:
1%=1/100=0,01;
6%=6·1/100=6/100=0,06;
1% 0 = 1/1000 = 0,001;
0 6% = 6 ⋅ 1/1000 = 6 /1000 = 0,006
Prijema ovim dogovorima odnos broja 180 i 9000 mozemo prikazati ovako:
Uopštimo ovaj primjer i napišimo sledeću proporciju: (1)
 
P:G = p:1-G:P = 1:p-P = pG
 G je oznaka za baznu veličinu, celinu ili tzv. čistu glavnicu;
P je oznaka za tekuću veličinu, dio ili tzv. procentni (promilni) prinos;
p je oznaka za tzv. procentnu (promilnu) stopu, i prijedstavlja tekuću veličinu na 1 jeKMicu bazne
veličine (glavnice), p se po želji i potrebi može prikazati u obliku s/1 00 ili s/1 .000, pa tada s prijedstavlja prinos (tekuću veličinu) na 100 odnosno 1000 jedinica glavnice (bazne veličine).
Iz ove činjenice i dolazi naziv "procentni" odnosno "promilni" račun.
Proporcija (1) služi za tzv. procentni (promilni), račun od sto, (hiljadu) jer prijetpostavlja rad sa tzv.čistom glavnicom.
Međutim, u praksi se javljaju i slučajevi kada je data ili se prijetpostavlja; glavnicazajedno sa prinosom ili glavnica po odbitku prinosa.
Za takve slučajeve jednostavno formiramo izvedene proporcije (polazeći od (1)) poznate pod nazivom proporcije za procentni (promilni) račun više i niže sto (hiljadu).
Iz (2) se po potrebi mogu dobiti:
(3) (4 )
G ± P je oznaka za uvećanu odnosno umanjenu glavnicu.
Dakle, radi se o. relativno jednostavnim obrascima, čija upotreba ne prijedstavlja veće probleme. Ono što se u praktičnoj primjeni javlja kao problem je kojim računom u konkretnom slučaju treba raditi, tj. koju od proporcija koristiti. U tu svrhu dajemo sledeća dva uputstva:
1.)Ona vrijednost na koju se odnosi procentni prinos, odnosno ona vrijednost koja služi kao baza upoređivanja (bazna veličina) uzima se kao čista glavnica.
2.)Ako je u nekom problemu poznata ili se smatra poznatom (datom), čista glavnica, radi se računom od sto (hiljadu); ako je poznata umanjena glavnica, radi se računom niže sto (hiljadu); ako je poznata uvećana glavnica, radi se računom više sto (hiljadu).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET