Matematičko modelovanje - metoda duži | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Matematičko modelovanje - metoda duži". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UČITELJSKI FAKULTET SOMBOR
SEMINARSKI RAD
IZ
MATEMATIČKOG MODELOVANJA
TEMA: METODA DUŽI
SOMBOR, 2004.
SADRZAJ:
UVOD: OSNOVE MATEMATIČKO-KIBERNETIČKOG
MODELOVANJA 3
METODA MATEMATIČKO-KIBERNETIČKOG
MODELOVANJA U POČETNOJ NASTAVI
MATEMATIKE 4
Logičko-kombinatorni modeli 5
Aritmetičko-logički modeli 5
Geometrijski modeli rešavanja problema 5
Modelovanje na kvadratnoj mreži 5
Modelovanje problema merenja, vaganja i
presipanja 5
Modelovanje geometrijskih problema 5
Modeli stohastičkih pojava 5
GEOMETRIJSKI MODELI REŠAVANJA PROBLEMA 6
Zadatak broj 1 6
Zadatak broj 2 8
Zadatak broj 3 10
Zadatakbroj4 11
Zadatak broj 5 13
ZAKLJUČAK 15
LITERATURA 16
UVOD: OSNOVE MATEMATIČKO-KIBERNETIČKOG
MODELOVANJA
Matematičko-kibernetičko modelovanje kao naučna i nastavna metoda je od izuzetne važnosti, kako u formiranju matematičkih pojmova i modela, tako i u modelovanju životnih situacija. U rešavanju problema, pored matematičkih modela, posebno u nižim razredima osnovne škole koristimo i manje stroge, logičko-kibernetičke modele.
MODELOVANJE je misaona, ili materijalna reprodukcija originala sa nekih relevantnih aspekata.
PREDMET modelovanja može biti svaki objekat fizičke, organske, psihičke, društvene i misaone stvarnosti, odnosno njihova struktura i ponašanje.
ZADATAKI CILJ modelovanja je održavanje stvarnosti predmeta pojmovima i relacijama koje su čoveku bliži, poznatiji od onih koje istražuje i da na taj način doprinese saznanju stvarnosti. Modelovanje se zasniva na analogiji i na dijalektičkom zakonu o međusobnoj povezanosti pojmova.
Osnovna uloga modela je da zameni predmet istraživanja koji mu na neki način odgovara i daje informacije o njemu. Izdvajaju se dve osnovne vrste modelovanja:
materijalni model i
apstraktni model.
Materijalni modeli su materijalno-tehnički analogani, a apstraktni modeli su logičko-matematički analogani objektivnih sistema. Matematičko-kibernetički modeli su apstraktni modeli koji pomoću matematičkih i logičkih simbola i relacija predstavljaju stvarnost. Matematičko-kibernetičko modelovanje omogućava dublje ulaženje u skrivene tajne složenih sistema, otkrivanje suštinskih i višestrukih relacija u tim sistemima. Matematičko-kibernetički modeli pružaju nove informacije o sistemu, koje su eksrapolacije saznanja o njima, na osnovu poznatih stanja i relacija u datom objektivnom sistemu.
Osnovne faze matematičko-kibernetičkog modelovanja su:
određivanje modela
analiza originala
odluka o uvođenju modela
izgradnja informacione baze za modelovanje
definisanje modela
ispitivanja na modelu
prenos informacija sa modela na original
verifikacija dobijenih informacija na originalu
modiflkacija modela.
METODA MATEMATICKO-KIBERNETICKOG MODELOVANJA U POČETNOJ NASTAVI MATEMATIKE
Posmatranje realne stvarnosti, eksperimenti, analize i sl. služe nam da bi od pojedinačnog i delimičnog, indukcijom došli do opšteg zaključka, do zakonitosti. Ova zakonitosti se najpreciznije i najpraktičnije izražavaju pomoću matematičko-kibernetičkog modela.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET