Rehabilitacija pacijenata sa prelomom distalnog okrajka radijusa | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Rehabilitacija pacijenata sa prelomom distalnog okrajka radijusa". Rad ima 33 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

REPUBLIKA SRPSKA
Viša medicinska škola
Prijedor
Studijska grupa: Viši fizioterapeut
REHABILITACIJA PACIJENATA SA PRELOMOM DISTALNOG OKRAJKA RADIJUSA
- DIPLOMSKI RAD -
Krajišnik Željka Milić dr Lazić
Prijedor, Mart 2010. godine
SADRŽAJ:
- OPŠTI DIO -
1.0. UVOD
Svaki prekid kontinuiteta koštanog tkiva naziva se prelom ili fraktura. Kost je djelimično elastična, ali se njena elastičnost sa starošću gubi.
Zbog svoje elastičnosti, kost može do određenih granica da trpi pritiske iz spoljašnje i unutrašnje sredine, a da ne osijeti. Kada sile narastu toliko da savladaju elastičnost koštanog tkiva, dolazi do preloma.
Prelom distalnog okrajka radijusa je najčešći prelom ruke. Nastaje djelovanjem indirektne sile, ako direktna sila djeluje na spoljašnju stranu radijusa, rijetko se lomi samo radijus, već dolazi i do preloma ulne.
1.1. ANATOMSKE KARAKTERISTIKE PODLAKTA
1.0.1. OSTEOLOGIJA
1.1.1. Radijus – Žbica je spoljna kost podlakta. Ona ima trostrano – prizmatično tijelo i dva kraja, gornji i donji. Na gornjem kraju se razlikuju glava ( caput radii ), vrat ( collum radii ) i ispupčenje ( tuboerozitas radii ), koje je upravljeno naprijed i unutra i služi za pripoj tetiva dvoglavog mišića nadlakta ( m. biceps brachii ). Na gornjoj strani glave nalazi se udubljenje za zglobljavanje s glavicom ramenice, a na bočnim stranama postoji kružna zglobna površina ( circumferentia articularis ), kojom se zglobljava s lakatnicom i prstenastom vezom žbice
( lig. anulare radii ).
Donji kraj žbice je masivniji nego gornji. Od njegovog spoljnog dijela silazi šiloloki nastavak žbice ( processus styloideus ). Na spoljnoj strani baze ovog nastavka pripaja se ramenično – žbični mišić ( m. brahioradialis ).
Donji kraj ima oblik četverostrane piramide na čijoj bazi se nalazi zglobna površina za zglobljavanje s dvijema kostima ručja os scaphoideum i os lunatum.
Na njegovoj unutrašnjoj strani nalazi se usjek ( incisura ulnaris radii ) za zglobljavanje s glavicom lakatnice. Ivice žbice, prednja ( margo anterion), zadnja ( margo posterion ) i unutrašnja, međukoštana ( margo interosseus ). Strane žbice su: prednja ( facies anterior ), zadnja ( facies posterion ) i spoljna ( facies lateralis ).
1.2.1. Ulna – Lakatnica je unutrašnja kost podlakta. Ona takođe ima trostrano – prizmatično tijelo i dva kraja, gornji i donji. Donji kraj sastoji se iz šilolikog nastavka ( processus styloideus ) i glave ( caput ulnae ). Glava lakatnice se svojom kružnom zglobnom površinom ( circumferentia articularis ) zglobljava sa žbicom i zglobnim kolutom ( diskus articularis ).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET