Shizofrenija (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Shizofrenija (makedonski)". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FILOZOFSKI FAKULTET "Sv. Kiril i Metodij" INSTITU ZA DEFEKTOLOGIJA
SEMINARSKA RABOTA TEMA: [izofrenija
PREDMET: Medicinski osnovi na LPR
Izrabotil: Teuta Ramadani
SKOPJE, 2005
SODR@INA: · · · · · · · · · · · SODR@INA.........................................................................................................................1 VOVED....................................................................................................................................2 POIM I DEFINICIJA.................................................................................................3 EPIDEMIOLOGIJA.........................................................................................................3 ETIOLOGIJA......................................................................................................................3 KLINI^KA SLIKA.........................................................................................................7 DIJAGNOSTI^KI KRITERIUM................................................................................9 TRETMAN NA [IZOFRENIJA..................................................................................10 EVALUACIJA I PROGNOZA NA RASTROJTVOTO...........................................10 ZAKLU^OK.........................................................................................................................12 LITERATURA....................................................................................................................13
VOVED
1
Me|u najfrekventnite stradawa na ~ovekovata populacija spa|aat onie koi poteknuvaat od odredeni rastrojstva na centralniot i periferniot nerven sistem i mentalnite funkcii. ^ovekoviot mozok, kako najkompleksen funkcionalen i morfolo{ki mehanizam koj rakovodi re~isi so site bitni fizi~ki i psiholo{ki funkcii, mo{ne ~esto strada od najrazli~nite reverzibilni ili ireverzibilni nevrolo{ki ili psiholo{ki rastrojstva. Vo nekolku stranici }e ja razrabotam {izofrenija, eden od psiholo{kite rastrojstva, od medicinski aspekt, iako toa ne zna~i deka ne ja razrabotiv li~nosta edinstveno niz svoite biolo{ki prizmi, tuku ja izu~uvav vo sklop so site nejzini reakcii i interakcii so socijalnata i kulturnata sredina vo koja taa `ivee i tvori, po~ituva}i ja nejzinata psihodinamika, svojstvena samo za nejze. I pokraj toa {to zboruvam samo za eden, biolo{ki del na nejzinata li~nost, jas vo nieden moment ne gi osporuvam, nitu pak gi odvojuvam egzogenite vlijanija vrz celokupniot psiholo{ki i mentalen sklop na subjektot. Niz razli~ni hipotezi jas edinstveno se obiduvav da objasnam eden del od slo`enite psiholo{ki i psihopatolo{ki procesi koi se slu~uvaat vo razvojot na li~nosta.
2
POIM I DEFINICIJA Imeto go dobiva od [vajcarskiot psihijatar Eugen Blojler (E.  Bleuler,  1913), koj pravi kovanica od gr~kite zborovi  schizis {to zna~i rascep i  phrenos {to zna~i du{a, sakal da ja izrazi osnovnata fenomenologija i ishod na bolesta. Kako {to pominale dekadite {izofrenija bila redifinirana na na razli~ni na~ini vo zavisnost od toa koi simptomi na klini~kata slika im bile na prv red na sekoj od istra`uva~ite kako {to se  Kety  (1980) ili  Schneider  (1959). No vo poslednite dekadi pove}e vnimanie posvetuvaa na "operacioni" definicii na {izofrenija koi se obiduvaat poprecizno da gi potenciraat kombinaciite na znacite i simptomite koi se potrebni za krajna dijagnoza na {izofrenija, osnova vrz koja klini~arite }e ja vospostavuvaat dijagnozata na {izofrenija. Najrasprostranet upotreben dijagnosti~ki kriterium, osobeno vo S.A.D., se tie na Amerikanskata Psihijatriska Asocijacija spored koe "{izofrenija e endogeno du{evno rastrojstvo, koe ima procesualna evoluacija i koja na krajot doveduva do definitivna mentalna i socijalna dezorganizacija i deterioracija na li~nosta".(2)
EPIDEMOLOGIJA Postojat razliki vo statisti~kite pokazateli za incidencijata i prevalencijata na {izofrenija, bidej}i postojat i razliki vo konceptualnosta na rastrojstvoto i vo metodologijata na istra`uvawata na poedini zemji vo svetot. Spored nekoi istra`uvawa (vo Evropa i Azia) se smeta deka prevalencijata na rajstrostvoto vo tekot na `ivotot e pome|u 0.5 do 1% vo edna godina. bidej}i rastrojstvoto ima hroni~en tek, incidencijata e mnogu pomala od ona na prevalencijata i se dvi`i me|u 0.4 do 0.7 promila, odnosno do 1.5 promili, ako se smeta samo populacijata do 15 godi{na vozrast, odnosno 1.75-4 deca na 10.000. Spored "Torrey  (1987) koj napravil sistematsko istra`uvawe na 70 studii za nivoto na prevalencija vo cel svet za {izofrenija dojde do zaklu~ok deka e skoro ista vo cel svet, no so tendencija da bide povisoka vo zemjite so poladna klima, pr. prevalencijata vo S.A.D. se dvi`i od 0.5 na 1.000 a povisoka e vo [vedska so 24 zaboleni na 1.000."(1) Iako se pretpostavuva deka {izofrenija e podednakvo zastapena i kaj dvata pola, spored istra`uvawata e doka`ano deka po~etokot na rajstrojstvoto e vpe~atlivo porano kaj ma{kite deca, {to najverojatno e rezultat na razlikite vo mozo~nata morfologija. "[izofrenijata so po~etok vo detstvoto e po~esta kaj ma{kite deca vo odnos na `enskite 2.3:1."(6)
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET