Zacetoci na psihoanaliza - Sigmund Frojd (Makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zacetoci na psihoanaliza - Sigmund Frojd (Makedonski)". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet “Sv. Kiril i Metodij” Skopje
Stomatolo{ki fakultet - Skopje
ZA^ETOCITE NA PSIHOANALIZATA SIGMUND FROJD
Seminarska rabota
Skopje, januari, 2009 godina
Kratka biografija
Pojavata na du{evnite zaboluvawa e aktuelna kolku {to e aktuelno i postoeweto na ~ovekot. Po~nuvaj}i od periodot pred na{ata era, Hipokrit gi smetal du{evnite zaboluvawa za telesni i prepora~uval vozdr`uvawe od seks kako metod za lekuvawe. Vo sredniot vek, ovie zaboluvawa se tretirale kako ekstremen, misti~en i spiritualen aspekt kako opsednatost so |avolot ili bo`ja kazna za napravenite grevovi. Du{evnite zaboluvawa kone~no nao|aat razbirawe vo tretmanite na francuskiot lekar Filip Pinel koj gi smiruval bolnite so toa {to gi trgnal okovite od niv. Krugot mo`e da se zatvori so @an Martin [arko, koj vo vtorata polovina na devetnaesetiot vek va`i za edno od vode~kite imiwa na psihijatrijata i koj zastapuva stavovi identi~ni so onie na Hipokrit, odnosno deka du{evnite zaboluvawa se i telesni.
Od prethodnite predavawa voo~ivme kako edna psiholo{ka {kola, sledovatelno, proizleguva od druga. Duri i vo situacii koga imame ~uvstvo deka tie se dijametralno sprotivni, vsu{nost osoznavame deka sepak tie se povrzani. Na primer funkcionalistite evoluirale od strukturalistite, a od niv pak bihejvioristite. Isklu~ok pravi frojdizmot ~ie u~ewe podeleno poteknuva od psihijatrite i fiziolozite.
Tvorecot na psihoanalizata kako teorija, izumitel na edinstveniot na~in koj go objasnuva funkcioniraweto na ~ove~kata psiha, teoreti~arot koj predna~el i vo prakti~noto doka`uvawe i istra`uvawe na svoite stavovi e Зигмунд Фројд со целосно име Зигизмунд Шломо Фројд (Sigismund Shlomo Freud). Toj е роден на 6 мај 1856 година во Фрајбер (место кое во денешно време се вика Прибор), Моравија во Австрија, денешна Чешка Република во еврејска фамилија. Таму Евреите зборувале германски и најмногу од нив биле асимилирани од страна на Австро-Унгарската владеачка класа. Тој бил прво од осумте деца на своите родители Јакоб, тргovec со волна, и Амалија.
Фројд од својот татко ќе го наследи хуморот, скептицизмот за животот, навиката да толкува некоја еврејска анеgдота кога сакал да истакне некоја морална вредност, неговиот либерализам и слободоумност. Од svojata мајка ја наследил сентименталноста. Тој уживал неограничена љубов од својата мајка, која го нарекувала “мојот златен Зиги”, {to vsu{nost имало големо влијание понатаму во неговите ставови и размислувања.
Иако неговото семејство било сиромашно, тие се жртвувале и одвоjuvale доволно за тој да добие соодветно образование. Кога во 1857 година настапила економска криза таткото на Фројд ја загубил својата работа и целата фамилија се преселила најпрво во Лајпциг па потоа во Виена. Тогаш Фројд имал 4 години и преселбата во бучна метропола била вистински контраст со полињата и планините во Моравија со кои тој секогаш ќе остане поврзан како што за Виена никогаш нема да биде. Таму во 1865 тој се запишал во Leopoldstädter Kommunal-Realgymnasium каде што се покажал како извонреден ученик и го завршил своето образование со почести.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET