Zdravstvena njega oboljelih od multiple skleroze | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zdravstvena njega oboljelih od multiple skleroze ". Rad ima 44 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1. UVOD
Multipla skleroza je jedna od češčih neuroloških bolesti. Samo u iznimnim slučajevima bolest poprima fatalan tok kakav joj se u javnosti pripisuje. Veliki je broj pacijenta koji su nakon izbijanja prvih simptoma još dugo ostali radno sposobni i večina ih je nastavila produktivan i sretan život. Od ukupnog broja dijagnosticiranih njih 75% neče trebati invalidska kolica. Večina ih može očekivati normalan životni vijek, iako mali broj može podleči oboljenju nakon razvijanja komplikacija kao što su upala pluča ili hronična upala bubrega s njihovim zatajivanjem. Multipla skleroza ima bolju prognozu nego se to smatra; polovina oboljelih ima dobročudni tok bolesti sa trajanjem oboljenja 30 i više godina. Srednje trajanje oboljenja iznosi 20-25 godina.
Posebno treba naglasiti da se MS razlikuje od osobe do osobe.
Prvi znaci oboljenja kod večine oboljelih javljaju se između 20-te i 45-te godine, oboljenje se rijetko otkrije u dobi prije 15-te, nastup iste nakon 55-te godine je izuzetan.
Žene oboljevaju dva puta češće od muškaraca. Učestalost oboljenja varira u različitim krajevima svijeta, pa čak i unutar jedne zemlje. Oboljenje je češče u zemljama koje su smještene između 40. i 60. Stupnja sjeverne geografske širine, rijetko u tropimai Dalekom istoku.
Čini se da su neke od etničkih skupina, kao što su Eskimi i Romi imuni na MS-u.
Najugroženiji narodi i rase od multiple skleroze su europski narodi. Ugroženost je manja kod crnaca za 50%, najniža prevelenca MS je kod mongolskih naroda, a največu prevelencu oboljenja imaju stanovnici Škotske.
Definicija
Multipla skleroza je bolest srednjeg nervnog sistema koji se sastoji od dva dije la: mozga i leđne moždine. Funkcija ovog sistema ovisi o stalnom i dovoljnom toku nervnih impulsa koji osigurava normalno funkcionisanje cijelog organizma.
Unutar mozga i leđne moždine zahvata aksone, dugačke produžetke nervnih stanica koji povezuju različite dijelove nervnog sistema, prenoseči informacije između mozga i ciljnih organa, kao npr.noge, oči itd.
Aksoni variraju u svojoj dužini od nekoliko do nekoliko desetaka centimetara, a okruženi su zaštitnom, izolirajučom ovojnicom, koja se zove mijelin. Mijelin je bjelkaste boje, građena od tkova koje sadrži masnoče i bjelančevine, omogučava brzo, ravnomjerno i efikasno prenošenej živčanih impulsa duž aksona.
Aksone u nervnom sistemu bi mogli usporediti sa električnim vodovima koji prenose električnu energiju na različite aparate u domačinstvu. Aksoni baš kao i vodovi u domačinstvu, trebaju protektivni zaštitni omotač. Bez takve izolacije elektricitet iz vodova „curi“ i nije u stanju snadbjevati potrošača sa dovoljno energije.
U MS-a pojedini dijelovi mijelinske ovojnice upalno reagiraju i propadaju, te se zbog toga ona smatra upalnom, demijelinizacijskom bolešču.
Kada je određeni dio mijelinske ovojnice upaljen i oštečen, prenos impulsa kroz akson je poremečeno, usporeno, isprekidano zbog čega poruke iz mozga na cilj dolaze sa zakašnjenjem, pogrešno ili ih uopče nema.
Do nedavno su istraživanja vezana za MS bila fokusirana na gubitak mijelina.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET