Zdravstveno osiguranje i vrste zdravstvenih osiguranja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zdravstveno osiguranje i vrste zdravstvenih osiguranja". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
Pojam zdravstvene zaštite obuhvata organizovanu i sveobuhvatnu delatnost društva u cilju očuvanja zdravlja građana. Pored zdravstvenih usluga, ovaj pojam uključuje i područje upravljanja i finansiranja u svim segmentima društva koji su značajni za socijalnu sigurnost i zaštitu stanovništva.
Zdravstveno osiguranje predstavlja posebni oblik društvene organizovanosti pri kojoj se pacijenti osiguravaju od rizika oboljevanja i povređivanja , posredstvom ustanova zdravstvenog osiguranja, koje preuzima taj rizik na sebe nadoknađujući štetu osiguraniku u slučaju odštetnog zahteva. Začetke modela obaveznog zdravstvenog osiguranja u formi koja je prisutna i danas, postavio je Bismarck-ov sistem socijalnog osiguranja. On počiva na doprinosima koje u „bolesničke kase“ uplaćuju zaposleni i poslodavci. Posle Drugog setskog rata u Engleskoj se uspostavlja Beveridge-ov model ili sistem nacionalne zdravstvene zaštite koji počiva na obaveznom zdravstvenom osiguranju finansiranom iz državnog budžeta na osnovu poreza. U zemljama sa socijalističkim društvenim poretkom razvijen je Semaškov model socijalističkog zdravstvenog osiguranja kao pandan Beveridge-ovom modelu, samo sa ideološkom razlikom. U radu su u najznačajnijim elementima prikazani navedeni sistemi zdravstvenog osiguranja . Suština savremenog koncepta zdravstvene osiguranja u Evropi je u uvažavanju principa solidarnosti. Ovaj princip predstavlja osnovni postulat u afirmaciji demokratije i ekonomske razvijenosti društva. Načinjen je i osvrt na privatno zdravstveno osiguranje u SAD. Za ovaj sistem važi da, iako je najskuplji i često omogućuje visok standard zdravstvenih usluga, ne obuhvata princip solidarnosti.
Zdravstveni sistem
Možda bi prvo trebalo da krenemo od toga šta je zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je još davne 1948. godine dala definiciju zdravlja koja je i danas aktuelna: „Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja“. Zdravstveni sistem se stoga može definisati kao skup svih organizacija, institucija i resursa koji su posvjećeni aktivnostima čiji je primaran cilj poboljšanje zdravlja.
Četiri esencijalne funkcije svakog zdravstvenog sistema su:
pružanje zdravstvenih usluga,
stvaranje/kreiranje različitih resursa (objekata, kadrova, opreme...),
finansiranje,
vođenje/upravljanje zdravstvenim sistemom.
Svaki zdravstveni sistem suočen je sa brojnim izazovima koji se ogledaju u sledećem:
konstantno produženje života stanovništva, što dovodi do povećanja procenta starije populacije („starenje stanovništva“),
poboljšanje/napredak u dijagnostičkim procedurama i terapiji bolesti,
povećanje zahteva o kvalitetu, efikasnosti i bezbednosti lekova i medicinskih sredstava od strane regulatornih organa,
viši životni standard, samim tim i veći zahtevi ka zdravstvenom sistemu,
rast troškova/izdataka za zdravstvo.
Jedan od parametara za rangiranje društvenog značaja zdravstvenih sistema jesu upravo troškovi za zdravstvo. Procena SZO je da su u 2007. godini ukupni svjetski troškovi za zdravstvo iznosili preko US$ 4,1 biliona, odnosno, ako bi se izrazilo kao iznos po glavi stanovnika, ukupni troškovi za zdravstvo bili bi US$ 639. Ono što bi svakako trebalo imati na umu je da u svim zemljama sveta nije isto izdvajanje za zdravstvo.
Sjedinjene Američke Države su zemlja koja ima najviše troškove/izdvajanje4 za zdravstvo po stanovniku (US$ 6103), dok je Burundi zemlja sa najmanjim izdvajanjima za zdravstvo, svega US$ 2,9 po glavi stanovnika godišnje. Razvijene zemlje sveta, zemlje koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-operation and Development, OECD), godišnje izdvajaju US$ 2 716 po glavi stanovnika.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET