Mišići glave i vrata | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Mišići glave i vrata". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA MEDICI NSKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ĆUPRIJA
SEMINARSKI RAD
Predmet: Klinička anatomija čoveka
Tema: Mišići glave i vrata
Dr Christos Alexopoulos
Ćuprija, 2012. godine
SADRŽAJ
UVOD…………………………………………………………………...3
Mišići glave……………………………………………………..4
Mimični mišići……………………………..…………………4
Mišići pridodati usnom otvoru………………..………….4
Mišići prododati otvoru nosa…………………..…………6
Mišići pridodati međukapačnom otvoru oka……..……..6
Mišići pridodati ušnom otvoru…………………...……….7
Dejstvo mimičih mišića………………………………...….7
Mastikatorni mišići………………………………….…….…7
M. temporalis…………………….…...…………….8
M. pterygoideus medialis……….…………………..8
M. pterygoideus lateralis…….……………………..8
Dejstvo mastikatornih mišića………………………..…...8
Fascije glave……………..………………………………...9
Mišići vrata……………………………………………………9
Mm. infrahyoidei………………………………….10
Mm. suprahyoidei…………………………………10
M. sternocleidomastoideus………………………..11
Prevertebralni mišić……………………………….11
Mm. scaleni…………………………………….….11
Dejstvo vratnih mišića…………………………….………..12
Fascije vrata………………………………………..………..13
ZAKLJUCAK………………………………………………………...14
LITERATURA……………………………………………………….15
UVOD
Mišicno tkivo je procentualno najzastupljenije tkivo u organizmu većine životinja i čoveka. Građ eno je od visokospcijalizovanih ćelija (miocita), koje imaju sposobnost da transformišu hemijsku energiju u mehanički rad. Na taj način oni razvijaju silu neophodnu za pokretanje tela i njegovih delova, promenu veličine i oblika organa i održavanje svih vitalnih funkcija organizma.
Mišić (musculus) je organ ko ji poseduje tri osnovna fiziološka svojstva; kontraktilnost, elastičnost i nadraž ljivost. Kontraktilnost je sposobnost mišića da se grči pod dejstvom draži, a po njenom prestanku da se opusti. Elastičnost mišića dozvoljava njeno istezanje a posle njega se mišić vraća u njegovu prvobitnu dužinu. Posledica kontrakcije i relaksacije mišić nih vlakana je izvodjenje pokreta što omogućuje čoveku menjanje mesta ili polož aja, zatim menjanje medjusobnog položaja organa delova tela, a time se obavlja rad. Svi mišići se prema izgledu, građi i funkcionalnim osobinama mogu podeliti na:
Poprečno prugaste,
Glatke , i
Srcane mišiće.
I. Mišići glave
Mišići glave dele se na površne i duboke. Površnu grupu sačinjavaju mali potkožni mišići, koji se nazivaju mimični, jer svojim tonuso m i kontrakcijom regulišu izraz lica, mimiku. Duboku grupu sačinjavaju mastikatorni mišići, koji pokreću donju vilicu i vrše žvakanje.
Mimični mišići
Mimični mišići nalaze se u potkožnom tkivu lica, krova lobanje i prednje strane vrata. Oni nisu pokriveni fascijom i zbog toga se vrlo teško odvajaju od kože prilikom disekcije. Na krovu glave i na prednjoj strani vrata oni su u obliku široke mišićne ploče a na licu su izdeljeni u posebne anatomske i funkcionalne jedinice, koje se grupišu kružno ili zrakasto oko usnog, nosnog, međukapačnog i ušnog otvora.
Mimični mišići, koji su pridodati otvorim lica, pripajaju se svojim lateralnim krajevima na kostima ili se završavaju tankim elastičnim tetivama u krznu kože.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET