Astrocitomi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Astrocitomi". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Visoka-zdravstveno sanitarna škoa strukovnih studija
„Visan”
Predmet: Patologija sa patofiziologijom
Seminarski rad: Astrocitomi
U Beogradu, 2013. godine.
Sadržaj:
1.Uvod
2.Primarna astrocitoza
3.Sekundarna astrocitoza
4.Tumori centralnog nervnog sistema
5. Neuroepitelijjalni tumori (gliomi)
6.Astrocitni tumori
7.Proliferativna aktivnost gliblastuma
8.Pilocitični astrocitom
9.Pleomorfni ksantoastrocitom
10. Subependimalni gigantocelularni
11. Molekularna genetika astrocitnih tumora
12. Ependimalni tumori
13. Ependimom
14. Tumori horioidnog pleksusa
15. Papilom horioidnog pleksusa
16. Gangliocitom (WHO gradus I)
17. Displastični gangliocitom malog mozga(Lhermitte-Duclos)
18. Disembrioplastični neuroepitelijalni tumor- DNT
19. Centralni neurocitom
20.Literatura
1.Uvod
Astrociti su rasprostranjeni unutar CNS-a pri čemu su astrociti protoplazmatičnog tipa (poseduju kratke, zdepaste i brojne produžetke) pretežno lokalizovani u sivoj masi, dok su fibrilarni astrociti (produžeci su duži i manje brojni) prisutni u sivoj i beloj masi. Astrociti u fazi mirovanja imaju vezikularno jedro koje u odnosu na malo hiperhromatično jedro oligodendrocita i mikroglije, veće i bleđe. Citoplazmatski produžeci astrocita na histološkim preparatima mogu da se vizualizuju metodama srebrne impregnacije ili Holzerovom tehnikom. Astrociti ostvaruju važnu ulogu u procesu funkcionisanja krvnomoždane barijere, kontrolom protoka makromolekula između krvi, cerebrospinalne tečnosti (CSF) i moždanog parenhima.
Astrocitoza predstavlja povećane veličine (hipertrofija) i broja (hiperplazija) astrocita. Sreće se kod oštećenja tkiva (infarkt, trauma) kao i kod drugih patoloških procesa. Može da bude primarna i sekundarna.
2.Primarna astrocitoza
Se viđa kod hroničnih oboljenja jetre i karakteriše je pojava astrocita Alchajmerovog tipa I i II. Astrociti alchajmerovog tipa I nalaze se kod vilsonove (Wilson) bolesti (hepatolentikularna degeneracija), sadrže obilnu citoplazmu sa granulama bakra i vezikularno jedro.
Astrociti Alchajmerovog tip II se sreću kod insuficijencije jetre različite etiologije. Sadrže velika (gola) jedra okružena rubom hromatina, bez vidljive citoplazme.
3.Sekundarna astrocitoza
Je reparativna reakcija astrocita na oštećenje okolnog moždanog parenhima. Hipertrofičan astrocit ima uvećano, vezikularno jedro i vidljivo jedarce. Ponekad je izgleda tzv. „gemistocitičnog“ astrocita kada poseduje obilnu ružičastu intezivno GFAP pozitivnu citoplazmu, ekcentrično jedro i brojne razfranate produžetke.
Hiperplazija astrocita predstavlja njihovo širenje, većinom putem mitotične deobe. Sastoji se iz aktivacije i proliferacije astrocita i njihovih produžetaka (astrocitoza i astroglioza).
Fibroblasti, koji imaju glavnu ulogu u zarastanju rana na drugim mestima u organizmu, u procesu reparacije CNS-a, imaju ograničenu ulogu. Pisutni su jedino oko velikih krvnih sudova i u subarahnoidalnom prostoru.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET