Mak | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Mak. proizvodi na str. pazari (makedonski)". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SODR@INA
Voved…………………………………………………………………………2
Povrzanosta na nacionalnoto stopanstvo na Republika Makedonija so stranstvo……………………………………………………………… 3-6
Zaklu~ok……………………………………………………………………
Koristena literatura………………………………………………………
VOVED:
Zborot Marketing e kovanica od anglosaksonsko poteklo. Etimolo{koto zna~ewe e sretnuvawe na pazarot (market e Pazar a ing sufiks so poveke zna~ewa). Do sega ne e poznato dali vo nekoja zemja e najden adekvaten prevod na toj termin. Isto taka ne e mo`no da se prevede adekvatno na makedonski jazik. Dosega{nata ekonomska istorija, kako i ekonomskata teorija poka`aa deka nitu edna zemja ne mo`e da opstane vo uslovi na avtarhi~no (zatvoreno) stopanstvo vo koe }e se nastojuva doma{nata potro{uva~ka da se zadovoli isklu~ivo so doma{no proizvodstvo. Naprotiv, mnogubrojni se pri~inite i potrebite zaradi koi edna zemja vospostavuva ekonomski odnosi, odnosno go povrzuva nacionalnoto stopanstvo so stopanstvata na drugite zemji.
Pred se nitu edna zemja ne proizveduva se {to e potrebno za zadovoluvawe na potrebite na stopanstvoto i naselenieto. Imaj}i go ova vo predvid mo`e da se re~e deka osnovnata pri~ina za postoewe na ekonomski odnosi me|u zemjite vo svetot proizleguva pred se od potrebata za dopolnuvawe na proizvodnata struktura na zemjata. Sekoja zemja se rakovodi od komparativnite prednosti i alternativnite tro{oci, pa se opredeluva, se specijalizira, da gi proizveduva i da gi izvezuva onie proizvodi za koi ima komparativni prednosti, kade alternativnite tro{oci se najmali i koi mo`e da gi ponudi na proda`ba na svetskiot pazar, a da gi uvezuva proizvodite za koi nema komparativni prednosti, no koi se potrebni vo doma{nata potro{uva~ka na naselenieto i stopanstvoto.
Povrzanosta na nacionalnoto stopanstvo na R.Makedonija so stranstvo
Osnovna pri~ina za povrzuvawe na ekonomijata na edna zemja so ekonomiite na drugi zemji vo svetot e preku vlijanieto na ekonomskite odnosi so stranstvo vrz formiraweto i raspredelbata na bruto-doma{niot proizvod.
Ekonomskite odnosi so stranstvo se od najrazli~en vid, no osnoven vid na ekonomski odnosi so stranstvo se nadvore{no-trgovskite odnosi, odnosno uvozot i izvozot na stoki. Nitu edna zemja ne mo`e da gi zadovoli raste~kite potrebi samo so sopstveno proizvodstvo, tuku mora da se povrzuva i so drugi zemji, pa od niv uvezuva ili vo niv da izvezuva. Samo vo isklu~itelni slu~ai, vojni, ekonomski krizi i sli~no, zemjata mo`e da bide dovedena vo sostojba, doma{nata potro{uva~ka da ja zadovoluva isklu~ivo so sopstveno proizvodstvo.
Koga vo 90-te godini, po raspa|aweto na porane{na Jugoslavija, se zboruva, osven za politi~ko u{te i za ekonomsko osamostojuvawe na Republika Makedonija, se ima predvid, pred se samostojnosta na dr`avata vo vodewe na sopstvena vnatre{na i nadvore{na makroekonomska, a vo toa i nadvore{no-ekonomska politika. Za vistinska ekonomska samostojnost vo vodewe na nadvore{no - ekonomskata politika, deneska, vo uslovi na globalizacija i postoewe na golemi ekonomski integracii, re~isi i ne mo`e da se zboruva.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET