Selekcija ljudskih resursa | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Selekcija ljudskih resursa". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Uvod
nivo preduzeca gde se utvrdjuje opsti znacaj kadrova I radnih uslova I shodno tome utvrdjuju se principi kadrovske politike
nivo organizacionih delova preduzeca koji ukljucuju razmatranje alokacije po organizacionim delovima
ovaj nivo se odnosi na alokaciju kadrova po funkcijama I njihovim organizacionim delovima.
Uspeh savremene kompanije ne moze se postici bez odgovarajucih ljudskih resursa koji raspolazu znanjima, sposobnostima I licnim osobinama primerenim delatnosti kompanije, poslovnim ciljevima I zahtevima trzista. Planiranje ljudskih resursa se ne moze svesti na mehanicko izracunavanje potrebnog broja ljudi za dati period. U sustini, planiranje ljudskih resursa treba da bude predmet duboke analize I studije timskog rada, u prvom redu top menadzmenta kompanije I sektora za ljudske resurse.
Selekcija ljudskih resursa
Priroda selekcije
Individualne razlike koje uticu na proces selekcije
Ljudi se medjusobno razlikuju u pogledu osobina licnosti, sposobnosti, moralnih kvaliteta, kompetencija, potreba, interesa, ambicija I mnogih drugih pokazitelja. Te razlike, u vecoj ili manjoj meri, uticu na njihovo socijalno, radno I drugo ponasanje. Medjutim za process selekcije najveci znacaj imaju razlike koje se zasnivaju na sposobnostima, osobinama licnosti I kompetencijama.
2.2.1. Sposobnosti
Ljudske sposobnosti mogu biti razlicite. U osnovi dele se na intelektualne, perceptivne I psihomotorne sposobnosti.
Intelektualne sposobnosti
Intelektualne sposobnosti podrazumevaju covekove sposobnosti, odnosno umece da procesuira tj. shvati verbalne, numericke I druge informacije, kao I njegovo umece da shvati I resava probleme razlicite prirode. Razlikujemo sledece vrste intelektualnih sposobnosti:
perceptivna sposobnost – podrazumeva covekovu sposobnost da brzo I tacno identifikuje razne oblike, kao I njegovu sposobnost da na isti nacin uocava razlike.
spacijalna sposobnost – tice se sposobnosti kojom se odredjuje uspeh u zadacima koji zahtevaju razumevanje I predocavanja odnosa u prostoru
numericka sposobnost – odnosi se na covekovu sposobnost da brzo I relativno lako obavlja jednostavne racunarske operacije
verbalna sposobnost – tice se sposobnosti lakog I brzog razumevanja govornih simbola
oratorska sposobnost – podrazumeva covekovu sposobnost da se lako I relativno brzo snalazi pri izboru I upotrebi odgovarajucih reci I izraza
sposobnost rezonovanja – tice se sposobnosti resavanja razlicitih problema tj. problematicnih situacija
Pojam I vrste inteligencije
Inteligencija se cesto odredjuje kao sposobnost rezonovanja, brzina mentalnog shvatanja ili sposobnost logickog razmisljanja. Jos uvek nema jedinstvenog stava o tome da li postoji jedna ili vise vrsta inteligencije. I pored toga, cini se da kljucni argumenti idu u prilog tome da postostoji vise tipova inteligencije. To su:
tehnicka inteligencija – sposobnost uocavanja mehanickih odnosa I shvatanja mehanickih principa
prakticna inteligencija – sposobnost resavanja svakodnevnih problema
apstraktna inteligencija – sposobnost resavanja apstraktnih problema
socijalna inteligencija – ovde se podrazumevaju tri stvari: a) razumevanje I kontrolisanje svojih emocija b) razumevanje ponasanja drugih ljudi I uspesno uspostavljanje socijalnih odnosa sa njima I c) sposobnost pravilnog reagovanja u odredjenoj situaciji
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET