Standarni model procesa revizije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Standarni model procesa revizije". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ
Uvod . . . . . . . . . 1
1. Uvođenje u proces revizije i prihvatanje klijenta . 1
1.1. Izjave uprave . . . . . . 1
1.2. Rizik i značajnost . . . . . . 2
1.3. Upoznavanje sa poslovanjem klijenta . . 4
1.4. Osnovni uslovi angažovanja revizora i
prihvatanje od strane klijenta . . . 6
2. Planiranje procesa revizije . . . . . 9
2.1. Sticanje saznanja o preduzeću i privredoj
grani . . . . . . . . 9
2.2. Preliminarni analitički postupci . . . 9
2.3. Saznanja o računovodstvenim sistemima
i sistemima interne kontrole . . . . 10
2.4. Planiranje značajnosti . . . . . 10
2.5. Procene revizorskog rizika i analiza
inherentnih, kontrolnih i rizika detekcije . . 11
2.6. Memorandum o planu revizije . . . . 12
Zaključak . . . . . . . . 13
Literatura . . . . . . . . 14
Uvod
Istorija revizije, u velikoj meri je determinisana istorijom računovodstvenog informacionog sistema. I u drevnim kulturama Mesopotamije, Egipta, Grčke i Rima postoje dokazi o postojanju razvijenih ekonomskih sistema, međutim, evidentiranje poslovnih događaja bilo je uglavnom ograničeno na obuhvatanje pojedinačnih transakcija, kako bi se zadržalo kratkotrajno sećanje na poslovnog partnera.
1. Uvođenje u proces revizije i prihvatanje klijenta
Uprava preduzeća je odgovorna za pripremu finansijskih izveštaja, revizor je taj čiji je posao da proveri da li su finansijski izveštaji istiniiti i fer (u skladu sa opšteprihvaćnim računovodstvenim principima). Nakon identifikacije računa, klasa transakcija i sa njima povezanih izjava uprave i ciljeva revizije, revizor će odrediti prirodu, obim i vremenski raspored postupaka revizije koje treba izvršiti. Da bi to uradio, revizor ce izvršiti analizu rizika za svaku kombinaciju salda računa, vrstu transakcije i ciljeve revizije, odnosno, utvrdiće podložnost te kombinacije riziku pogrešnog navoda.
Pored toga, revizor će morati da utvrdi tačnost s kojom ce izvršiti reviziju. Razurnno je pretpostaviti da ce revizor prihvatiti veću toleranciju pri reviziji velikog, multinacionalnog preduzeća, nego pri reviziji male, lokalne kompanije. Ovde se postavlja pitanje značajnosti i dopustivih gresaka u procesu revizije.
1.1. Izjave uprave
Razradom opštih ciljeva na osnovu izjava koje je uprava dala o finansijskim izveštajima revizor počinje rad, nakon cega se ti ciljevi razvijaju za svaki račun kojije predmet revizije i konačno, formulišu se postupci revizije, kako bi se ostvario konkretni cilj revizije.
Postupci revizije služe da bi se dobili dokazi o izjavama uprave, koje su sastavni deo finansijskog izveštaja. Izjave uprave su naznačene ili izražene izjave uprave o klasama transakcija i njihovim računima u finannsijskim izveštajima. Kada revizori sakupe dovoljno dokaza za podršku svakoj izjavi uprave, oni imaju dovoljno dokaza koji služe kao osnov za revizorsko mišljenje.
Prema ISA 500, izjave o finansijskim izveštajima su izjave uprave, eksplicitne ili u naznakama koje čine sastavni deo finansijskih izveštaja. One se mogu kategorizovati kako sledi:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET