Menadžment i Pravo | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Menadžment i Pravo". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
UVOD...............................................................................3
USTAVNOST I ZAKONITOST............................4
Pojam i nastanak ustava............................................4
Odnos ustava i drugih pravnih normi.........................8
Ustavnost i zakonitost..............................................10
NADZOR I ODGOVORNOST...........................11
Odgovornost za nesprovođenje zakona..................14
PRAVNA ZAŠTITA I NAKNADA ŠTETE.........15
Osnovi odgovornosti za štetu..................................16
Odgovornost privrednog društva i drugih pravnih lica...........................................................................17
Naknada štete..........................................................18
LITERATURA................................................................19
Uvod
U svakom društvu moraju postojati određeni zajednički ciljevi, pravci razvoja, osnovni principi, metode itd. Što i čini to društvo, zajednicom.
Na taj način se konstituišu zajednički kohezioni društveni interesi, kao „ sintetizovan izraz htenja svih pripadnika društva“ i utvrđuju ustavom i zakonom, kao osnovni i najznačajniji društveni interes. Da bi se konstituisao taj zajednički interes, da bi on postao opšte važećii prihvaćen kao vladajući u jednom društvu, potrebno je taj interes ne samo obezbediti putem sistema ideja, vrednosti, kao i društvenepotrebe, već ga nužno i obezbediti putem odgovarajućih pravila ponašanja, kroz pravne norme.
Oblici državne vlasti, odnos između tih organa, njihova prava i dužnost, kao i odnos državnog aparata prema građanima i garantovanje odgovarajućih ljudskih prava i sloboda, obezbeđuje se putem prava kao sistema odgovarajućih pravnih normi, koje stvara i sankcioniše država. Osnovni i najviši pravni akt je ustav države, sa kojim moraju biti u skladu svi ostali pravni akti, a ovi svi sa međunarodnim pravom i poretkom.
U istoriji savremenog ljudskog društva ni jedan politički dokument u formi pravnog akta nema tako važnu ulogu u tumačenju nesmetanog razvoja društva, kao povelja koja nosi naziv ustav, a to se odnosi i na Povelju Ujedinjenih nacija, kao i najvišem aktu međunarodnog prava.
Ustavnost i zakonitost
Pojam i nastanak ustava
Ustav u današnjem smislu je savremena kategorija i relativno je novijeg značaja, odnosno vezuje se za nastanak i razvoj kapitalizma. Međutim, ustavnost, kao sistem pravnih normi o osnovnim društvenim odnosima jednog društva, u početnom smislu nastaje još u Antičkoj Grčkoj i vezuje se za radove Platona, Aristotela i nekih drugih filozofa, koji su se u svojim radovima zalagali za idealan ustav, bavili pitanjima ograničenja apsolutne moći vladara i drugim pitanjima vlasti i države. U Rimskoj državi, koja je inače poznata po razvoju drugih grana prava, javljaju se posebne vrste pravnih akata koje se nazivaju konstitucije, što je latinski termin za ustav, a koji se i kasnije pod ovim nazivom koristio.
Sve se ovo najpre ostvarilo u Engleskoj koja se smatra kolevkom ustavnosti. U srednjovekovnoj Engleskoj, gde su se često vodili ratovi, stalno je aktuelno bilo pitanje vlasti, položaja vladara, pa time i prava podanika. Kralj Jovan je 1915. godine doneo povelju „Magna Charta Libertatum“ (velika povelja o slobodama) kojom je svom plemstvu priznao određena prava i sudski postupak, da bi se kasnije te slobode proširile i na ostale stačeže. Prema ovoj Povelji propisan je postupak zakonitosti u lišavanju slobode, zatim ograničenje davanja koje kralj može tražiti od svojih podanika, izbor za Parlament su postali slobodni idt. Značajno i vrlo napredno je bilo dato pravo baronima na pobunu protiv vladara koji se ne pridržava obaveze iz Povelje. Tako je Engleskoj, koja ni dan danas nema jedinstveni pisani ustav, vrlo rano i na originalan način, nastao specifičan ustavno-pravni poredak koji je kasnije dograđivan nizom drugih povelja, akata Parlamenta, deklaracija, sudijskuh odluka i običaja, što sve i danas čini izvor ustavnog prava Engleske.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET