Nastanak televizije u svetu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nastanak televizije u svetu". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
Uvod
Istorija televizije
Elektromehanička televizija
Elektronska televizija
Televizija u boji
Nastanak i razvoj televizije u svetu
Sjedinjene Države
Francuska
Nemačka
Velika Britanija
Sovjetski Savez (SSSR)
Tehnološke inovacije
Zaključak
Literatura
Uvod
Nijedan pronalazak u ljudskoj istoriji za tako kratak vremenski period nije promenio sliku sveta i uticao na život i svest ljudi kao što je to postigla televizija. Još od samih početaka televizije taj uticaj i značaj je jedan od najvećih teoretičara medija, Maršal Mekluan (Marshall Mcluhan), definisao kroz konstataciju "svet je postao globalno selo".
Bilo kom stanovniku zemljine kugle je omogućeno da istog trenutka iz svoje sobe bude "prisutan" na najudaljenijem delu planete. Kao i svi ostali pronalasci i kod televizije je ubrzo shvaćena i ona druga strana, odnosno mogućnost manipulacije najširih masa. Tako da, metaforički, zbog značaja ali i mogućih devijacija, može se porediti sa pronalaskom dinamita.
Televizija je mlad medij, koji je od svojih početaka, tridesetih godina prošlog veka, do danas, prešao čudesan put - od statične, crno-bele slike, do "živih" prenosa vojnih operacija snimljenih običnim mobilnim telefonom, na početku 21. veka. Ona se neprestano razvija, direktno vezana za napredak informacionih tehnologija i njene su mogućnosti iz dana u dan sve veće. Neko će reći da televizija postoji tek od pedesetih godina, kada je masovno počela da se koristi. Međutim, smatra se da je prvi ikada napravljen informativni program krunisanje Džordža VI, koju je snimio tek obrazovani  britanski BBC, 1936. godine.
U međuvremenu, televizija je postala sastavni deo života savremenog čoveka i upravo njoj treba zahvaliti što je najšira javnost danas detaljno upoznata sa događajima u svetu.
Televizija je medij dostupan svakom i smatra se da danas u razvijenom svetu svaka porodica poseduje barem jedan televizijski prijemnik. Pored domova televizijski prijemnici su osvojili i restorane i klubove, čekaonice na autobuskim i železničkim stanicama, i sva druga mesta gde ima ljudi.
Da bi neka vest bila televizijska nije dovoljno samo da se emituje na ovom mediju. Prava i potpuna televizijska vest je ona koja pored informacije nudi i sliku i ton. Prezenter (osoba koja saopštava vesti u informativnim emisijama na televiziji) može saopštiti (pročitati) neku vest, bez ikakve slike i pratećeg tona ili elektrografičke podrške, ali to je ili prepričana vest iz štampe ili radijska vest emitovana na televiziji.
Za razliku od ostalih medija (štampe i radija) vest saopštena televizijom je potpunija jer pored informacije koju dobija gledalac (publika) može i da vidi i ono što se dešava. Istovremeni doživljaj informacija, slike i tona je jedinstven za televiziju. Možda najpoznatiji direktan televizijski prenos svih vremena je hod čoveka po Mesecu. Kosmonauti misije "Apollo 11" poneli su sa sobom televizijsku opremu i 20. jula 1969. godine čitav svet je mogao da gleda direktan prenos sa Meseca koji je, istini za volju, kasnio nekih desetak minuta zbog vremena koje putuje signal od Meseca do Zemlje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET