Vaspitanje i obrazovanje dece sa teškoćama vida | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Vaspitanje i obrazovanje dece sa teškoćama vida". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sadržaj
Uvod 2
1. Deca sa oštećenjem vida 3
1.1. Dve grupe dece sa oštećenjem vida 4
2. Obrazovanje dece sa teškoćama vida 7
2.2. Preporuke za rad sa decom sa oštećenjem vida 9
Zaključak 11
Literatura 12
Uvod
Konvencija o dečijim pravima kaže da je obaveza da se licima ometenim u razvoju omogući život dostojan čoveka i aktivno učešće u zajednici. A koliko puta smo u autobusu ili bioskopu sedeli pored deteta koje se "malo glasnije smeje "? Kod nas su takva deca "nevidljiva". Ipak , ona postoje i deo su našeg društva.
U radu se razmatra pitanje vaspitanja i obrazovanja dece sa oštećenjem vida . Navode se osnovne karakteristike poremećaja vida kod dece kao i ključni problemi i obrazovne potrebe dece sa oštećenjem vida . Ukazano je na osnovne karakteristike inkluzivne nastave i ključne uloge nastavnika u ovom procesu . Razmatraju se moguća didaktičko-metodička rešenja i različiti pristupi u nastavi koji deci sa oštećenjem vida mogu da olakšaju učenje nastavnih sadržaja.
Deca sa oštećenjem vida
Čulo vida je deo nervnog sistema koji omogućuje organizmima da vide . Organ čula vida je oko, i ukoliko ne postoji ozbiljnije oštećenjefotoreceptora, pruža preko 80% utisaka iz spoljašnje sredine.
Slepom osobom smatra se ona osoba koja na boljem oku s korekcijom ima oštrinu vida manju od 10% (0,10 ) i osoba s centralnim vidom na boljem oku s korekcijom do 25% (0,25), ali vidno polje suženo na 20 ili manje. Shodno navedenim argumentima razlikuju se tri kategorije slepih osoba:
„Slijepa je ona osoba koja je izgubila u potpunosti osjet svjetla ili osjet svjetla ima s projekcijom svjetla;
Slijepom se smatra ona osoba koja ima ostatak vida manji od 5% (0,05) i na boljem oku s korekcijom ima ostatak vida do 10% (0,10), a vidno polje suženo na 20° ili manje;
Slijepom se smatra i ona osoba koja ima oslatak vida manji od 10% (0,10) na boljem oku s korekcijom i osoba s centralnim vidom na boljem oku s korekcijom do 25% (0,25), i suženo vidno polje na 20 ili manje“ (Tomić, 2008: 18).
Osim o štrine vida u toku utvrđivanja slabovidnosti kod dece uzimaju se u obzir brojni drugi faktori kao što su: oštećenje fundusa oka , teškoće ili nemogućnost percipiranja i razlikovanja boja, preosetljivost na svetlo, brzo zamaranje oka, eventualna narušenost živčanog sistema i drugo.
V. Stan čić decu o štećenog vida grupiše prema tome kako se gubitak vida odražava na uspešnost primene preostalog vida i s obzirom na neka druga oštećenja, pri čemu je bitan sniženi nivo kognitivnog funkcionisanja.
Dve grupe dece sa oštećenjem vida
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET