Porodica i društvo | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Porodica i društvo". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ
1. Društvene zajednice............................................................3
2. Šta je porodica.....................................................................4
2.1. Funkcije porodice....................................................5
2.2. Značaj porodice.......................................................7
3. Šta je društvo.......................................................................9
3.1. Društvena uloga....................................................10
4. Porodica i društvo.............................................................11
5. Odnos porodica – država – društvo..................................12
6. Zaključak..........................................................................13
1. Društvene zajednice
Ljudi su oduvek živeli I uvek će morati da žive u društvenim zajednicama- malim ili velikim, privremenim ili trajnim, prirodnim ili istorijski formiranim.Zajednice su ljudima potrebne zato što se u nima najpotpunije ostvaruje veza jednog čoveka sa drugim, prisnim povezivanjem sa onima koji su nam najbliži I najsličniji. U zajednicama se stiče prvi osećaj čovekove pripadnosti širem društvu, a posredstvom primarne zajednice globalno društvo postaje deo života svakog pojedinca. U zajednici ljudi bivaju čvrsto međusobno povezani I pored svega onog što ih jedne od drugih razdvaja. Zato se u zajednicama ostaje čak I onda kada je zajednički život prepun teškoća. Sa druge strane, najveće teškoće u životu pojedinac može da savlada samo uz potporu drugih, sebi najbližih, I društvene zajednice kojoj pripada.
Pojam zajednice prvi detaljnije pbrazlaže nemački sociolog Ferdinand Tenis (1855-1936). On razlikuje dva oblika društvenosti, dva tipa povezivanja ljudi, dve vrste društvenih skupina. Prvi oblik je organska zajednica, a drugi je veštačko društvo. Ovde pojam “društva” ima specifično, uže značenje, slično pojmu “skup” ili “udruženje” da ni se naglasila suštinska razlika prema pojmu “zajednice” koji označava skupinu sa posebnim kvalitetom odnosa među svojim članovima.
Tipična zajednica je porodica, dok je tipično “društvo” preduzeće ili neko drugo poslovno udruženje. U zajednici ljudi žive, dok u poslovnim okruženjima postižu određeni interes. Odnosi u zajednici su prisni, prožeti snažnim pozitivnim emocijama, ispunjeni uzajamnomsolidarnošću članova I osećajem zajedničke pripadnosti. Nasuprot zajednici, u poslovnim udruženjima članovi su veštački povezani konkretnim interesom; oni ostaju međusobno emotivno razdvojeni I pored interesa koji ih povezuje.
2. Šta je porodica?
Porodica je primarana ljudska zajednica zato što je prva, najvažnija I najprisnija ljudska skupina. Ona je prototip svake druge društvene zajednice, jer se u porodici uspostavljaju trajne, emotivno prisne, solidarne I svestrane veze između članova, kakve bi se mogle poželeti I u globalnom društvu. Zato, ai zbog višestrukih (bioloških, psihičkih I društvenih) funkcija porodicu mnogi smatraju osnovnom ćelijom svakog društva, svojevrsnim “društvom u malom”.
Porodica je primarna bio-psiho-socijalna zajednica roditelja o njihove rođene ili usvojene dece.
Porodica nastaje zasnivanjem braka između muškarca I žene, u kojem se rađaju deca I koji ostaje stožer,formalna struktura oko koje se kristališe porodična zajednica. Porodica je širi pojam od braka, ali je brak osnova porodice. Porodica je primarna grupa I intimna zajednica, a brak je društvena ustanova okrenuta donekle I širem društvu.
Porodica se definiše kao osnovna društvena celija i kao jedna od najsloženijih, najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo razlicite strane ljudskog života, pa zbog toga postoji citavo bogatstvo znacenja i objašnjenja, od filozofskih, socioloških, psiholoških, vaspitnih, socijalnih, pa do ekonomskih i pravnih.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET