Primena motivacije u pedagoškoj praksi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Primena motivacije u pedagoškoj praksi". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


seminarski rad iz pedagoske
psihologije
tema:
o primeni motivacije u
pedagoskoj praksi
uvod
Danas ,pitanje motivacije –pitanje o unutrasnjim faktorima koji odredjuju ili uticu na to da covek postupa onako kako postupa-jedno je od centralnih pitanja psihologije.Kako ce covek u odredjenom momentu postupiti,zavisi od mnogo cinilaca:situacije u kojoj se nalazi,od toga kako on tu situaciju opaza i ocenjuje,ali uvek i od za pojedinca karakteristicnih unutrasnjih faktora koji ga pokrecu na aktivnost,koji tu aktivnost usmeravaju i regulisu.
sta je motivacija
Proces pokretanja aktivnosti radi ostvarenja odredjenih ciljeva,usmeravanja aktivnosti na odredjene objekte i regulisanje nacina na koji ce se postupiti nazivamo motivacijom.One unutrasnje cinioce koji pokrecu na akivnost,koji usmeravaju i njome upravljaju,radi ostvarenja odredjenih ciljeva ,nazivamo motivima.Motivi su organski i psiholoski cinioci koji pokrecu ili usmeravaju ponasanje coveka,i to kako njegove postupke tako i njegovo opazanje,ucenje i misljenje.
Izvor motiva su potrebe.Pod potrebama podrazumevamo nedostajanje necega.Ako je to nedostatak necega u organizmu,na primer nedostatak odredjenih hranljivih materija u telu,govorimo o organskim potrebama.Ako taj nedostatak nije organski,nego je manje ili vise neodredjena teznja ili vise jasna i svesna zelja za odredjenim objektima ili situacijama,mi govorimo o psiholoskim porebama.
ponekad se izjednacavaju pojmovi potreba i motiv.ali to nije opravdano.Moze postojati neki nedostatak u organizmu ,a da ga mi uopste ne dozivljavamo i da nas ne pokrece na ostvarenje nekog cilja.I psiholoske potrebe ne moraju uvek biti upravljene na neki odredjeni cilj.Mogu se izraziti samo nemirom i nespokojstvom i manje-vise neodredjenom teznjom za promenom situacije u kojoj se nalazimo.Dakle,potrebe ne izazivaju uvek neposredno ostvarenje ciljeva kojim se one mogu zadovoljiti.One izazivaju pre svega aktiviranje organizma.o tom aktiviranju organizma usled javljanja potrebe govorimo kao o nagonima.Tako trebamo razlikovati i pojmove potreba i nagon. Izrazom potreba oznacava se neki nedostatak u organizmu,a izrazom nagon oznacavamo aktiviranje organizma usled tog nedostatka.Kada potreba dovede do aktiviranja organizma,mi to redovno dozivljavamo kao napregnutost ili tenziju organizma:imamo dozivljaj potrebe.Kod coveka se redovno na dozivljaj potrebe nadovezuje zamisljanje objekata i situacija kojima mozemo potrebe zadovoljiti.Takve objekte i situacije kojima ocekujemo da cemo zadovoljiti dozivljenu potrebu nazivamo ciljevima.
Proces motivacije se odvija,dakle,odredjenim redom:javljanje potrebe,zatim aktiviranje potrebe, dozivljaj potrebe tj.nagon i zamisljanje cilja kojim se potreba moze zadovoljiti.
Buduci da su kao i svim drugim psihickim procesima,tako i motivaciji,osnova odredjeni neuropsiholoski procesi,moguce je da dodje do aktivnosti coveka i njegovih postupaka a da on ne bude svestan ni stvarnih izvora ni stvarnih ciljeva tih postupaka.Samo neko drugi ko analizira njegovo ponasanje uocava da su postupci usmereni na zadovoljenje odredjenih potreba odredjenim ciljevima.Otakvoj aktivnosti govorimo kao o nesvesno motivisanoj aktivnosti.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET