Agresivnost u školi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Agresivnost u školi". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
UVOD 2
1. POJAM AGRESIVNOSTI 3
1.1. Agresivnost 3
1.1. Direktna i indirektna agresivnost 3
1.2. Merenje direktne i indirektne agresivnosti 4
1.3. Razvoj i stabilnost agresivnosti 5
1.4. Polne razlike u agresivnosti 6
1.5. Stavovi i agresivnost 7
1.6. Polne i dobne razlike u stavovima prema agresivnosti 9
1.7. Važnost ispitivanja stavova prema agresivnosti 9
2. AGRESIVNOST U ŠKOLI 11
ZAKLJUČAK 12
LITERATURA 13
UVOD
Agresivnost dece jedno je od najviše istraživanih područja razvojne psihologije tokom poslednjih nekoliko decenija. Uzrok tome nalazimo u činjenici da agresivno ponašanje pridonosi nastanku negativnih socijalnih i akademskih ishoda.
Postoje različite podele agresivnog ponašanja, a u ovom smo se radu oslonili na onu prema načinu izražavanja agresivnosti. Prema toj podeli razlikujemo direktnu (otvorenu) i indirektnu (skrivenu) agresivnost.
Indirektna agresivnost, za razliku od direktne, nema jasno izraženu bihevioralnu komponentu pa se njezinom pojavom javila i potreba za modifikacijom metodologije istraživanja agresivnosti. Budući da je bitna karakteristika indirektne agresivnosti da je ona skriveno ponašanje u kojem agresor nastoji prikriti svoj identitet, neke uobičajene metode merenja agresivnosti više nisu bile adekvatne.
Iako se agresivno ponašanje smatra relativno stabilnim tokom vremena, njegova se bihevioralna manifestacija, kao i učestalost i ozbiljnost menjaju u funkciji dobi.
Brojna savremena istraživanja ukazuju na postojanje polnih razlika u agresivnosti. Prve su razlike uočljive već u predškolskoj dobi, a tokom školske dobi i adolescencije postaju i sve izraženije.
Polne razlike u agresivnosti odraz su zajedničkog delovanja bioloških i socijalnih faktora. Među biološkim činiocima najznačajniju ulogu imaju muški polni hormoni, no važnost se pridaje i telesnoj snazi, koja dečacima omogućava da u određenim situacijama spremnije reaguju na agresivan način.
Iako su socijalno-kognitivni faktori tek neki od brojnih koji oblikuju ponašanje, njihov uticaj ne treba zanemariti. Naime, iz navedenih nalaza možemo zaključiti da postojanje stavova koji podržavaju agresivno ponašanje u odnosu s vršnjacima, može predstavljati opasnost za budući razvoj i ponašanje deteta. Želimo li sprečiti takve negativne ishode, moramo se usmeriti na menjanje agresivnih stavova kod dece primenom različitih preventivnih programa. Cilj je takvih programa razviti kod dece socijalnu svesnost i empatiju ili ih podučiti veštinama prosocijalnog ponašanja i nenasilnog rešavanja sukoba.
POJAM AGRESIVNOSTI
Agresivnost
Agresivnost dece jedno je od najviše istraživanih područja razvojne psihologije tokom poslednjih nekoliko decenija. Uzrok tome nalazimo u činjenici da agresivno ponašanje pridonosi nastanku negativnih socijalnih i akademskih ishoda. Agresivna su deca često odbačena od strane svojih vršnjaka te su, kasnije u životu, sklona negativnim oblicima ponašanja (kao što su napuštanje škole i delinkvencija), kao i problemima mentalnog zdravlja. Kako bi se izbegle takve štetne posledice, od izuzetne je važnosti spoznati činioce koji utiču na razvoj agresivnog ponašanja, kao i načine njegove prevencije, odnosno smanjenja.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET