GATT- Opći sporazum o trgovini i carini | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "GATT- Opći sporazum o trgovini i carini". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
str.
1. UVOD
Sloboda kretanja roba jedna je od četiri osnovne slobode na kojoj se temelji Ugovor o osnivanju Europske zajednice, za zemlje članice Europske unije i one koje će to postati. Na , svijetskom nivou danas postoje mnogi sustavi slobodne trgovine kao što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), gdje članice moraju pridržati veći dio regulatorne autonomije kako bi zaštitile svoje vrijednosti, iako pritom trpi liberalizacija trgovine. Za razliku od WTO-a članicama Europske unije (EU), moguće je pristati na veća ograničenja vlastite regulatorne autonomije jer tako omogućuju povećanu trgovinu, uz relativno malu štetu po zaštitu ostalih vrijednosti. Utjecaji slobodne trgovine na razvoj nacionalnog gospodarstva i samostalnosti svake članice Unije osobito su vidljivi u Europskoj uniji. No, iako sloboda kretanja roba u Europskoj uniji uživa temeljnu slobodu, no članica Unije nisu ograničene samo u donošenju mjere kojima bi se diskriminirali proizvodi iz drugih članica nego i drugih mjera koje predstavljaju znatnu prepreku pristupu tržištu. S obzirom na opća prava i razlike u slobodnom trgovanju među zemljama predmet ovog rada bit će predstaviti opći sporazum o carinama i trgovini GATT kao temelj međunarodne slobodne trgovine.
Svrha rada je prikazati opće značajke sporazuma o carinama i trgovini GATT te na koji način je on utjecao na liberalizaciju međunarodne trgovine i kako ga se primjenjuje u suvremenoj globalnoj ekonomiji. Cilj rada je u skladu sa teorijskim značajkama GATT-a predstaviti njegovo djelovanje i utjecaj na suvremenu primjenu i donošenje zakona o carinama i trgovini.
Prilikom izrade rada korištene su metode analize i sinteze. Kako bi se što vjerodostojnije opisala problematika rada korištena je literatura sa područja ekonomske politike, vanjske trgovine te osnova ekonomije i makroekonomije kao i razni internetski izvori.
Struktura rada podijeljena je u šest dijelova:
Prvi dio rada je uvod u kojem su predstavljeni predmet, svrha, cilj, struktura i metodologija rada.
Drugi dio rada definira značajke općeg sporazuma o carini i trgovini. U ovom djelu se definira sporazum, njegove značajke te povijesni, ekonomski i politički razlozi sklapanja sporazuma.
Treći dio rada prikazuje odredbe GATT-a koje su prikazane u četiri poglavlja i cilja Sporazuma.
Četvrti dio rada predstavlja tri runde pregovora kojima su jamčena prava o međunarodnoj trgovini i carini.
Peti dio rada definira značajke Svjetske trgovinske organizacije (WTO) pri čemu se predstavlja njegova organizacijske struktura, sporazumi kojima je ojačano djelovanje Organizacije te principi rješavanja sporova i kontrola provođenja pravila Svjetske trgovinske organizacije.
Rad završava zaključkom u kojem se rezimira kompletna problematika rada i daje završni osvrt na obrađenu temu rada.
2. značajke općeg sporazuma o carini i trgovini
U godinama nakon Drugog svjetskog rata, postalo je jasno da je potrebno stvoriti institucije međunarodnog ekonomskog poretka koje će razvijati međunarodne ekonomske tokove, a time i ekonomski rast i razvoj. U skladu sa tim, javila se potreba liberalizacije trgovinskih sistema (uklanjanje uvoznih ograničenja, koja su u to vrijeme bila na iznimno visokom nivou). Na međunarodnoj konferenciji o trgovini i zaposlenosti, održanoj u Havani (Kuba) 1948. godine, započeli su pregovori o trgovinskoj liberalizaciji (potpisan je Opći sporazum o carinama i trgovini –GATT) i potpisana je povelja o osnivanju Međunarodne trgovinske organizacije –ITO- tzv.„Havanska povelja“. Međutim, povelja nije ratificirana u kongresu SAD i parlamentima još nekih država, zbog čega ITO nije osnovana. Tako je GATT ostao jedini sporazum koji je regulirana međunarodna trgovinska politiku sve do 1994. kada je postignut dogovor o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije –STO (eng. WTO).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET