Novi svetski poredak i globalizacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Novi svetski poredak i globalizacija". Rad ima 19 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA ZA KRIMINALISTIKU I BEZBEDNOST – NIŠ
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
BEZBEDNOSNA PREVENTIVA
TEMA: NOVI SVETSKI POREDAK I GLOBALIZACIJA
Niš, 2012.
SADRŽAJ
Uvod ......................................................................................................................... 3
I – Globalizacija i fenomen globalizacije .............................................................. 4
1.1. Definisanje globalizacije ....................................................................... 4
1.2. Pojava globalizacije ............................................................................... 6
II – Novi svetski poredak ........................................................................................ 8
2.1. Novog svetskog poredak i geopolitika ................................................... 8
2.2. Ostvarenje koncepta novog svetskog poretka ........................................ 10
2.3. Novi svetski poredak i Balkan ............................................................... 11
2.4. Novi svetski poredak i globalizacija ...................................................... 12
2.5. Trilateralna komisija-jedna od institucija novog svetskog poretka ....... 13
Zaključak ................................................................................................................. 18
Literatura ................................................................................................................. 19
UVOD
Globalizacija je fenomen koji je obeležio drugu polovinu 20. veka i koji nastavlja da se razvija u 21. veku. Ona je proces koji teče, i sve su prilike da njega neće zaustaviti. Proces globalizacije nikoga ne ostavlja na periferiji, što je još bitnije nije neutralan. Savremeni svet je svet dinamičkih promena. Bili svesni toga ili ne, želeli to ili ne uključeni smo u globalni poredak. Specifičnost globalnog poretka je u tome što ga niko u potpunosti ne razume, ali njegovo delovanje osećaju svi. Poslednja decenija 20. veka je obeležena izrazitim globalnim ekonomskim rastom, koji je istovremeno produbio jaz izmedju bogatih i siromašnih. Realna moć je u rukama multinacionalnih kompanija iz sve sfere industrije, banaka i nadnacionalnih insitucija. Nekoliko takvih institucija kroje sudbinu sveta u ekonomskom, političkom, vojnom i celokupnom društvenom smislu. Reč o Medjunarodnom monetarnom fondu, Svetskoj banci, Svetskoj trgovinskoj organizacije, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju, Organizacija Ujedinjenih nacija i najjača vojno-politička organizacija sveta Severno-atlantski savez poznatiji kao NATO.
Postojanje i funkcionisanje ovih organizacija predstavlja koncept novog svetskog poretka. Najbogatija i najmoćnije zemlje sveta predsedavaju ili imaju odlučujući glas u ovim institucijama. Na taj način nameću svoju volju manjim i potčinjenim zemljama. Brojni istraživački procesa globalizacije napominju da iza ovih organizacija postoji tajna struktura elitističkih grupa koje poseduju enormno bogatstvo. Zbog toga se pomenute institucije obeležavaju kao javne, dok se krugovi elite uglavnom sastaju na zatvorenim sastancima, struktura im uglavnom nepoznata i samo malom broju ljudi je dozvoljen uvid u njihov rad i postojanje uopšte.
Uspostavljanje jakih odnosa ekonomije i politike na globalnom planu prouzrokovalo je nastajanje ideje o konstitusanju novog svetskog poretka. Do početka 20. veka nosioci i vlasnici svetskog poretka bile su vojne sile. Posleratni sastanak u Breton Vudsu promenio je sliku i koncept novog svetskog poretka. Privredne sile sveta koje do tada nisu bile uključene u globalne svetske tokove dobile su na značaju. Tako je nastao ideja o novom svetskom poretku – poretku u kome glavnu reč imaju transnacionalne kompanije, banke i finansijske institucije, vojna alijansa ali i elitistički (tajni) krugovi i organizacija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET