Oblici državnog uređenja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Oblici državnog uređenja". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


OBLICI
DRŽAVNOG UREĐENJA
Subotica, 2008.
OBLICI DRŽAVNOG UREĐENJA
- Pojam -
Država, tj. državna organizacija je složen mehanizam, sastavljen iz niza organa koji se nalaze u različitim međusobnim odnosima. Posebna vrsta državnih organa jesu centralni i necentralni organi i zavisno od toga kako su uređeni odnosi između ova dva organa državne vlasti, dobijaju se oblici državnog uređenja. Zbog svoje složenosti i rznovrsnosti, država ima i centralne i necentralne organe, a pošto je ona teritorijalna organizacja čija je vlast obavezna za sve one koji se nalaze na njenoj teritoriji, njeni se organi razlikuju po tome da li vlast vrše na čitavoj teritoriji ili na delu teritorije. Centralni državni organ, jeste onaj organ čije su odluke obavezne na čitavoj teritoriji države, dok necetralni organ, tj. necentralna vlast jeste vlast koja se prostire nad delom organizacije i čije su odluke obaveze samo za taj deo organizacije (teritorije). Na primer – Republička skupština je centralni organ za Republiku Srbiju, jer su njene odluke obavezne na čitavoj teritoriji republike, u odnosu na opštinsku skupštinu, koja je necentralni organ, jer su njene odluke obavezne samo na delu republike. Necentralni državni organi mogu prema centralnim organima imati više ili manje vlasti, odnosno mogu imati viši ili manji stepen samostalnosti. Posmatranjem tih odnosa između centralnih i necentralnih organa, dobijaju se dva oblika državnog uređenja tj. dva načina uređenja odnosa između centralnih i necentralnih organa, a to su:
složena država i
prosta (unitarna) država.
Proste države imaju samo jednu državnu organizaciju koja obavlja sve poslove države, a složene imaju više državnih organizacija koje dele vršenje državnih poslova na određen način.
OBLICI UREĐENJA DRŽAVE
PROSTA SOŽENA
(centralizovana, decentralizovana, (konfederacija, federacija)
država sa autonomijom)
Za pojam državnog uređenja od presudne je važnosti stalno imati na umu da se, bez obzira na to da li se radi o prostom ili složenom uređenju države, uvek se radi samo o jednoj državi i o njenoj unutrašnjoj organizaciji državnih organa. Složena država je tvorevina nastala na kraju XIX veka tako da su sve države pre toga, prema ovom elementu, bile proste države, a od tada do danas ovaj način unutrašnje organizacije državnih organa primenjen je u više od dvadeset i pet država u svetu.
SLOŽENA DRŽAVA
- Pojam -
Složena država je oblik državnog uređenja u kojem se odnos između centralnih i necentralnih organa odlikuje visokim stepenom samostalnosti necentralnog organa, visokim stepenom decentralizacije, u kojoj je necentralni decentralizovani organ i sam vrhovni, suvereni organ, ili suverenost deli sa centralnim organom. Decentralizacija u složenoj državi izražava se u decentralizovanim jedinicama, koje se nazivaju države–članice složene države. Polazeći od navedenih karakteristika, može se reći da je složena država ona država koja je sastavljena iz više država.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET