Rat (pojam, vrste i posledice) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Rat (pojam, vrste i posledice)". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


ESEJ
RAT (pojam, vrste i posledice)
UVOD
Dvadeseti vek se smatra vekom ratova, vekom u kome su stradanja dostigla razmere vece nego ikad ranije. Prema istrazivanjima Rutx Sivard, broj zrtava u 20 veku je bio 4 puta veci od zrtava u predhodna 4 veka. Kada se postavi pitanje na osnovu kojih procena su najveci ratovi u dvadesetom veku zapoceti i vodjeni, detaljna analiza na primer polazuje da su oni vodjeni na osnovu potpuno pogresnih procena i predpostavki, netacnih ocekivanja i iskrivljenih ili ignorisanih informacija. Desetine miliona gradjana polozili su zivot na oltar iluzija i slepila svojih vodja, fatalnih nepredvidljivih obrta. Da pomenem samo da su svi ucenici Prvog svetskog rata ocekivali da ce se on zavrsiti za nekoliko nedelja, dok su procene ucesnika u Drugom svetskom ratu - od Hitlera do Cercila bile da ce se on zavrsiti za nekoliko meseci.
Iluzije o miru zasluzuju istu paznju kao i iluzije o ratu. Dvadeseti vek je zapoceo i zavrsio sa nadom u miru. Na pocetku i na kraju veka postojalo je optimisticko ocekivanje da su osvojeni pouzdani temelji mira. Kako, Kenet Volc ukazuje optimisticka ocekivanja na pocetku veka pocivala su na uverenju da du tadasnje ekonomske povezanosti i medjuzavisnost drzava po nekim intezivnija nego sto su to danas, definitivno ucinile rat nemogucim. Izbijanje Prvog svetskog rata je predstavljao dramatican demant takvih procesa. Na kraju dvadesetog veka, zavrsetak hladng rata i jacanje globalnih niti povezivanja drzava, iznova su iznedrile optimisticke zakljucke da su ratni sukobi definitivno sisla sa scene istorije. Na zalost, i njih je potonji tok u velikoj meri osporio
GLOBALIZACIJA
Pasprava o stvarima i novim ratovima, tecno je povezana sa raspravom o prirodi globalizacije i tipom hegemonije koja je uspostavljena nakon Hladnog rata.
1. Globalizacija predstavlja restrukturaciju sveta koja vodi istovremenoj integraciji i fragmentaciji. Restrukturira se poredak moci, mapa drzavnih granica, lik regiona, ekonomije pojedinih drzava. Kapitalizam postaje uistinu globalan, ali u surovoj varijanti. Sa padom Berlinskog zida nije nestao samo socijalizam na evropskom tlu vec i socijalni kapitalizam. Produbljuje se jaz izmedju bogatih i siromasnih, uvecava broj gubitnika, kao socijalni i geografski prostor periferizacije.
RATNI SUKOBI
Rat, kao kompleksni sveobuhvatni drustveni sukob u kojem se najdublje drustvene protivrecnosti najcesce resavaju sredstvima organizovanog nasilja, sastavni je deo i znacajni sadrzaj celokupne istorije ljudske civilizacije. Razvoj ljudskog drustva na svim nivoima neminovno je uticao na razvoj ratova kao drustvene pojave, pa oni postaju nezaobilazana istoriska kategorija sa narocito snaznim povratnim delovanjem drustva. Kada se karakterise rat kao drustvena pojava , bilo da se radi o jenostavnim definicijama po kojim je rat stvarni , namerni i jako reseni oblik oruzanog konflikta medju politickim zajednicama odnosno nastavak politike drugim sredstvima ili se izvode slozene definicije u kojima se rat prikazuje kao kompleksno drustveno stanje nastalo antagonizmom suprostavljenih klasa a njegov glavno i jedinstvani sadrzaj koji pa izdvaja iz svih ostalih drustvenih pojava i stanje je oruzana borba.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET