Ljudska prava u EU i ljudska prava u Srbiji | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ljudska prava u EU i ljudska prava u Srbiji". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

MEGATREND UNIVERZITET BEOGRAD
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE POŽAREVAC
Predmet: Pravo Evropske Unije
SEMINARSKI RAD:
Ljudska prava u EU i ljudska prava u Srbiji
Požarevac 2009.
Sadržaj:
Uvod
Pravna osnova dokumenata o ljudskim pravima u EU
Instrumenti sprovodjenja ljudskih prava i nadzora nad njima
Ljudska prava u Srbiji
Zaključak
Literautura
UVOD
Ideja ljudskih prava je liberalna ideja. Pojam ljudskih prava je moderan pojam. Za vreme robovlasničkog društva i feudalne organizacije države, pojam ljudskih prava u onom smislu u kojem ga danas znamo, nije postojao. Naravno, postojao je termin prava, ali se on vezivao za određene privilegije. Tako je u robovlasničkom društvu postojala određena kategorija stanovništva koja je uživala pravo, odnosno privilegije i beneficije na određene resurse, određene društvene i političke položaje, a drugi su iz toga bili isključeni. Slično je bilo i u srednjem veku.
Pojam ljudskih prava postaje istorijski značajan u onom trenutku kada se u političkom smislu ljudi izjednačavaju, odnosno kada podela na one koje imaju i nemaju pristup resursima nestaje. U buržoaskim revolucijama je jedna od osnovnih ideja bila ta da su ljudi rođeni jednaki, i da postoje određene političke, ekonomske, društvene funkcije na koje svi moraju da imaju pravo. U tom smislu, jedna od osnovnih karakteristika pojma ljudskih prava je njihova univerzalnost. Ljudska prava uživaju svi, bez obzira na poreklo, boju kože, socijalni status, etničku pripadnost. Osim toga, ona važe na celoj zemaljskoj kugli, bez obzira da li za gradjane SAD, Srbije, Madagaskara ili Kine, svi su ovlašćeni na osnovni skup ljudskih prava koji garantuje bezbedan i autonoman život. Prava se mogu klasifikovati u četiri grupacije. Prva su prava na određenu slobodu, druga vrsta prava podrazumevaju neke obaveze prema drugima, trećom grupom prava bi mogla da se nazovu prava koja proizilaze iz određenih pravnih aranžmana, a četvrta grupa prava bi bila prava kao imuniteti pod kojima se podrazumevaju ona prava kojima su neke osobe zaštićene, ili stavljene u nejednak položaj sa drugim osobama, odnosno zaštićene su da ne potpadaju pod udar zakona pod koji inače potpadaju svi ostali ljudi. U ljudska prava ubrajamo pravo na svojinu, na slobodno mišljenje, slobodno veroispovedanje, slobodno političko udruživanje, pasivno i aktivno biračko pravo, potom socijalna prava koja podrazumevaju pravo na određeni socijalni standard, odnosno jedan određeni ekonomski standard koji čoveku garantuje ekonomsku nezavisnost, i na kraju i kulturna i etnička prava, odnosno prava zaštite kultura i etničkih manjina.
DOKUMENTI O LJUDSKIM PRAVIMA KROZ ISTORIJU
Istorijski posmatrano, ljudska prava prvi put se pominju još 1215. godine u dokumentu koji se zove Magna Carta Libertatum. Ovaj dokument su doneli engleski velikaši, nakon spora sa tadašnjim engleskim kraljem nakon višednevne rasprave koja se odigrala na južnoj obali Temze. Kralj koji je u to vreme vodio ratove bez konsultacije sa plemićima, i oporezivao ih je na prevelike sume. Plemići su se u jednom trenutku pobunili i uspeli su da u tom sporu izdejstvuju deklaraciju koja je obavezivala kralja na konsultacije sa plemićima prilikom razrezivanja poreza. Ipak, samovolja engleskih kraljeva se nastavila. Kasniji kraljevi nisu mnogo obraćali pažnju na Magna Carta Libertatum tako da se 1679. godine donosi slična deklaracija pod nazivom Habeas Corpus Act, gde engleski velikaši i velikoposednici zahtevaju od kralja i režima da se tačno ustanovi pod kojim uslovima su oni zaštićeni od samovolje sudova i policije. Međutim, ni to nije bilo dovoljno. Kralj Džejms II je nastavio sa kršenjem prava velikoposednika što dovelo do njegovog bega iz zemlje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET