Mobing | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Mobing". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD IZ PSIHOLOGIJE MENADŽMENTA
TEMA: MOBBING
UVOD
U literature se nalaze različiti termini koji se odnose na mobbing. Termin “mobbing” najčešće se upotrebljava u švedskoj, njemačkoj I italijanskoj literature, dok u zemljama engleskog govornog područja nailazimo na termin “Bullybg”, a u SAD-u najčešći termini su “work abuse” ili “employee abuse”. “Bullyng” je termin koji se u engleskoj literature često koristi I za maltretiranje učenika u školi od strane učenika ili nastavnika.
Puno je termina kojim se pokušava prevesti “mobbing” : psihološko zlostavljanje, psihološko maltretiranje, psihološki terorizam, moralno maltretiranje, moralno zlostavljanje itd.
Prvi naučnik koji je počeo istraživati ovaj fenomen bio je njemački psiholog Heinz Leymann. On je zaslužan jer je prvi upotrijebio naziv “mobbing” za određena ponašanja na random mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice za zdravlje a osnovao je I kliniku za pomoć žrtvama.
Sistemsko proučavanje mobinga započelo je prije 10-ak godina. Naime, u zadnjoj dekadi 10. Tog stoljeća promjenjen je odnos prema radniku I radnim pravima. Prava radnika su veća. Stoga su nastala mnoga ostraživanja tog fenomena sa željom da se što bolje prepozna I odrede njegove karakteristike kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvaliteta međuljudskih odnosa I na prevenciji mobinga.
S druge pak strane velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promjene (privatizacija, spajanje, restrukturiranje, informatizacija), ekonomska kriza, nesigurnost radnih mjesta I očekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do povećanja učestalosti mobinga. Moralna maltretiranja postal su uočljivija više nego ikada.
Mobbing
Slika br. 1
DEFINICIJA MOBINGA
Prema Leymannu: “Mobbing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku I neetičku komunikaciju koja je usmjerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojednicu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan I u nemogučnosti da se odbrani I držan u njoj pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. One se odvijaju s visokom učestalošću (najmanje jednom sedmično) I u dužem period (najmanje šest mjeseci). Zbog visoke učestalosti I dugog trajanja, neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske I socijalne patnje”.
Primjeri mobbinga
Slika br. 2
Mobing obično počinje konfliktom.
Postoji interakcija između barem dvaju sudionika - jedna osoba svjesno poduzima uznemirujuća ponašanja prema drugoj osobi.
Takve aktivnosti odvijaju se dulje vrijeme u pravilnim intervalima (najmanje šest mjeseci, jednom na tjedan).
AKTIVNOSTI KOJIMA SE RADNIK ZLOSTAVLJA
Napad na mogučnost adekvatnog komuniciranja
Nadređeni i/ili kolege ograničavaju mogučnost izražavanja žrtve; žrtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primječuju se znakovi npr. dizvanje ruke itd. )
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET