Kolektivno pregovaranje | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kolektivno pregovaranje". Rad ima 22 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
Kolektivno pregovaranje je metod određivanja uslova zaposlenja i rada pregovorima između poslodavaca, grupe poslodavaca ili jedne ili više poslodavačkih organizacija, sa jedne strane, i jedne ili više reprezentativnih organizacija radnika, sa druge strane, sa obostranim nastojanjem da se postigne sporazum.
Sam pojam „kolektivno pregovaranje“, krajem 19.veka prvi su uveli istoričari sindikatskog pokreta Sidney i Beatrice Webb. Istorija kolektivnog pregovaranja duga je dva veka. Na prvi primerak društvenog sporazuma nailazimo u Skandinavskim zemljama. Zapravo, 1899 godine sporazum koji je potpisan u Danskoj pod imenom „Septembarski sporazum“ predstavlja najstariji primerak društvenog sporazuma u istoriji.
Kolektivni ugovor kao konačni izraz i cilj kolektivnog pregovaranja
Pojam kolektivnog ugovora, razlozi nastanka i značaj kolektivnih ugovora
Contractus ex conventione Legem accipiunt
(Ulpianus)
Pojam kolektivnog ugovora
Kolektivni ugovor je najvažniji autonomni izvor prava industrijskih odnsa. Reč je o opštem pravnom aktu specifične pravne prirode koji se zaključuje u pismenoj formi. Pod kolektivnim ugovorom, podrazumeva se svaki pisani sporazum koji se odnosi na uslove rada i zaposlenja zaključen između, s jedne strane poslodavca, grupe poslodavaca ili jedne ili više organizacija poslodavaca, i sa druge strane, jedne ili više reprezentativnih organizacija radnika, ili u odsustvu takvih organizacija predstavnika zainteresovanih radnika, pravovoljno izabranih i opunomoćenih od strane poslednjih, saobrazno nacionalnim propisima.
1.2..2. Razlozi nastanka kolektivnih ugovora
Osnovni razlozi koji su naveli poslodavce da radnicima i njihovim sindikatima ponude zaključivanje kolektivnih ugovora su:
ujednačavanje uslova rada u određenoj grani,
sprečavanje nelojalne konkurencije među poslodavcima, odnosno sprečavanje nelojalne konkurencije bazirane na nepoštenim uslovima rada ( najčeše na nižim iznosima zarada),
stvaranje velikih troškova zbog stalnih prekida rada usled čestih štrajkova.
Značaj kolektivnih ugovora
Princip slobode ugovaranja ograničen je pravnom ustanovom javnog poretka, dakle osnovni princip je da se voljom ugovornih strana ne mogu vređati njegove imperativne norme.
Što se kolektivnih ugovora stvari stoje malo drugačije. Opšti princip (in favorem laboratoris) je da kolektivni ugovor o radu mogu da sadrže povoljnije uslova rada od uslova utvrđenih zakonima na snazi.
Specifičnost zakona kao akta više pravne snage i kolektivnog ugovora u radnom pravu jeste upravo u tome da odredba kolektivnog ugovora koja je povoljnija za radnike se izjednačava po svojoj pravnoj snazi sa odredbom zakona.
Tehnike i metode pregovaranja
Pregovaranje je dvosmerna komunikacija usmerena na postizanje sporazuma između strana koje imaju određene interese, bilo da dele interese ili da su oni međusobno suprostavljeni. Pregovaranjem se prihvata da postoji obostrani interesi ili zajednički problem i potreba za dijalogom koji treba da dovede do sporazuma. Koleltivno pregovaranje je u stvari proces donošenja kolektivnih odluka putem sporazuma.
Neki od interesantnih metoda pregovaranja
1.3.1.1. Tvrdo ili meko pregovaranje
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET