Pojam, podela i načini sticanja stvarnih službenosti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pojam, podela i načini sticanja stvarnih službenosti". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Stvarno pravo
(Tema: Pojam, podela i načini sticanja stvarnih službenosti)
2010
Sadržaj:
Uvod……………………………………………………………………………………....3
Pojam i karakteristike……………………………………………………………………..4
Podela stvarnih službenosti
Pozitivne i negativne……………………………………………………………....5
Poljske i kućne…………………………………………………………………….6
Trajne i povremene………………………………………………………………..7
Vidljive i nevidljive……………………………………………………………….8
Sticanje stvarnih službenosti
Zakonske stvarne službenosti……………………………………………………..8
Sticanje na osnovu pravnog posla………………………………………………...9
Održaj……………………………………………………………………………..9
Sticanje na osnovu sudske odluke ili odluke drugog državnog organa…………..9
Zaključak…………………………………………………………………………………10
Literatura…………………………………………………………………………………11
Uvod
Službenosti su stvarna prava čiji je titular ovlašćen da u izvesnoj meri iskorišćava (upotrebljava, pribira plodove) tuđu stvar ili zahteva od njenog svakodnevnog vlasnika da je na neki način ne upotrebljava.Službenosti su, dakle, stvarna prava na tuđoj stvari, koja se naziva poslužnom stvari, poslužnim dobrom. U zavisnosti od toga da li su ustanovljene u korist svakodobnog vlasnika jedne nepokretnosti ili u korist određenog lica, dele se na stvarne i lične.
Pojam i karakteristike
Stvatna službenost je pravo svakodobnog vlasnika jedne nepokretnosti da na određen način i u određenoj meri koristi tuđu nepokretnost bez obzira ko je njen vlasnik, ili da svakodobnom vlasniku poslužnog dobra zabrani da se njime u određenom pravcu koristi.Takva su na primer: pravo prelaska preko tuđeg zemljišta, pravo dovesti vodu preko susedovog zemljišta, postaviti televizisku antenu na tuđoj zgradi, zahtevati od suseda da svoju zgradu višom ne čini ili da na svojoj zgradi ne otvara prozor.
Svaka stvarna službenost pretpostavlja dva dobra, od kojih je jedno poslužno, sužeće, a drugo povlasno, gospodarujuće.U toj funkciji mogu se pojaviti samo zemljišta i zgrade (stanovi), a isključeni su: pokretne stvari, nepokretnosti po nameni, brodovi i vazduhoplovi, a takođe i drveće (mada sastavni deo nepokretnosti). Službenost se ne može ustanoviti na drugoj službenosti.
Iako za vlasnika poslužnog dobra znači ograničenje prava svojine, suština službenosti, njen cilj, nije u tome da se pravo svojine ograniči, već da se omogući upotreba druge stvari, druge nepokretnosti.“Korist“, „udobnost“, „ugodnost“ za poslovno dobro su izrazi kojima se služe svi savremeni građanski zakonici.Poslužno dobro treba da omogući, olakša ili poveća upotrebu povlasnog dobra (ili barem jednog određenog načina njegovog uživanja), ali sve to uz manje žrtvovanja svojine na poslužnom dobru (načelo restrikcije, poštede poslužnog dobra).Stvarna službenost ne može imati za svrhu da služi vlasniku povlasnog dobra (na primer, da se vlasnik susedne nepokretnosti šeta po našem vrtu, da tu bere cveće).
Rimsko pravo je za postojanje stvarne službenosti zahtevalo tzv. perpetua causa (večita veza), tj. podobnost da poslužno dobro trajno služi povlasnom dobru. Danas se to ne zahteva, tako da može postojati i službenost za izuzetne potrebe, odnosno prilike (na primer, službenost prevoza posečenih šumskih stabala, sluzbenost prolaza za vreme poplave), ili se „službenost može ustanoviti na određeno vreme ili određeno doba godine“.Iako su vremenski unapred ograničene, ovakve službenosti zadržavaju svoj stvarnopravni (realni) karakter, jer postoje iymeđu svakodobnih vlasnika povlasnog i poslužnog dobra (tako da se ne gase smrću jednog od njih)
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET