Pravni sistem u BiH za vrijeme austrougarske vladavine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pravni sistem u BiH za vrijeme austrougarske vladavine". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
PRAVNI SISTEM U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME AUSTRO – UGARSKE VLADAVINE
(seminarski rad)
Predmet: Bosansko komparativno pravo
Kiseljak, april 2010.
Sadržaj
Uvod 3
Sudstvo 4
Izvori prava 4
Austrijski opći građanski zakonik 5
Finansijski, poreski i monopolski sistem 6
Agrarni odnosi 7
Građanska prava 8
Zaključak 9
Literatura 10
Uvod
Kad je Austro – Ugarska anektirala Bosnu i Hercegovinu, na ove prostore je došla nova kultura, običaji, način života, ali i pravni, društveni i politički sistem.
Prelaz sa osmanskog na novi austrougarski pravni sistem nije izvršen naglo, nego vrlo oprezno i postepeno. Može se reći da je u oblasti pravnog sistema u velikoj mjeri održan kontinuitet između stare osmanske i nove austrougarske vlasti. Austro-Ugarska je zadržala mnoge pravne ustanove iz dotadašnjeg osmanskog pisanog i bosanskog običajnog prava, posebno u građanskom pravu. Uporedo s tim, austrougarska uprava počela je od prvog dana donositi svoje mnogobrojne propise. Od 1910., kada je car sankcionirao bosanski Ustav, kao nova grupa izvora prava javljaju se zakoni koje je u okviru svoje nadležnosti predlagao novouspostavljeni Bosanski sabor.
U toku cijele austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini su važili različiti propisi iz islamskog i osmanskog prava. Propisi šerijata su regulirali porodične, nasljednopravne, vakufske i vjerske odnose muslimana. Pored šerijata su praktično važili i mnogi kanuni (zakoni), naročito oni koji su regulirali zemljišne odnose i koji su dugom primjenom postali element bosanskog običajnog prava.
Austrougarski pravni sistem u Bosni i Hercegovini ostao je nedograđen, pa je kao i cjelukupna austrougarska uprava imao provizorni karakter, i do kraja ostao nejedinstven i potčinjen, a često i u raskoraku sa društvenim odnosima na koje se morao primjenjivati.
Sudstvo
Na osnovama osmanskog tanzimata Austro – Ugarska je u BiH izgradila moderan sistem višestepenog sudstva. Prvostepeni su bili kotarski sudovi, i bilo ih je 48; apelacionu vlast je vršilo 6 okružnih sudova.
07.07.1879. god. u Sarajevu je osnovan Vrhovni zemaljski sud.
Kako su austro – ugarske vlasti zadržale i propise iz šerijatskog prava, tako su za porodične i nasljedno pravne poslove muslimanskog stanovništva postojali i šerijatski sudovi, a pri Vrhovnom zemaljskom sudu postojao je i Vrhovni šerijatski sud.
Izvori prava
Austro – ugarske vlasti odlučile da zbog državnopravnih i političkih okolnosti okupacije BiH, ali i zbog administrativno tehničkih razloga ne izvedu nagli prekid sa zatečenim osmanskim pravnim poretkom. Nove vlasti su odmah ukinule propise koji su u protivnosti sa građanskim slobodama, a ostale zakone i propise su odlučili mijenjati kada prouče stvarne odnose u BiH.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET