Procjena i samoprocjena dimenzija ličnosti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Procjena i samoprocjena dimenzija ličnosti". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za psihologiju Psihologija ličnosti Ak.god. 2005./2006.
PROCJENA I SAMOPROCJENA DIMENZIJA LIČNOSTI
Stjepan Štajduhar
9.studenog 2005.
UVOD
Jedna od metoda od metoda prikupljanja podataka u psihologiji ličnosti su upitnici, koji se mogu temeljiti na procjeni ili samoprocjeni ispitanika, a mogu se odnositi na jednu dimenziju ličnosti (pr. upitnik ektstraverzije), ili pak mogu biti multidimenzionalni upitnici ličnosti (pr. BFI). Ljudi svakodnevno procjenjuju, a jedna od važnijih je procjena drugih ljudi i nas samih, tj. procjena naših ili osobina ličnosti drugih ljudi. Na temelju procjena mi odlučujemo kome ćemo vjerovati, s kime ćemo se družiti, a koga ćemo izbjegavati. Kao važno pitanje tako se nameće stupanj u kojemu te procjene mogu ili ne moraju biti točne (Funder i Dobroth,1997). Istraživanja (Christiansen-Szalanski i Beach, 1984; Loftus i Beach, 1982; prema Funder i Dobroth,1997) pokazuju da su, čini se, procjene koje vršimo o drugim ljudima često pogrešne. Kao glavni faktori razlika u procjenama osobina ličnosti drugih ljudi nameću se individualne razlike u procjenama drugih ljudi (Funder i Harris (1986; prema Funder i Dobroth,1997) su pokazali da je socijalna procjena kompleksna kombinacija perceptivnih i socijalnih vještina koje se manifestiraju na različite načine), individualne razlike osoba koje se procjenjuju (Bem i Allen(1974; prema Funder i Dobroth, 1997) su poronašli da su se prosudbe različitih procjenjivača više poklapale kada su subjekti za sebe rekli da su dosljedni na onim crtama ličnosti koje su se procjenjivale), te se, kao treći potencijalni moderator razlika u procjeni nameće vjerojatnost da se neka obilježja ličnosti mogu procjeniti točnije od drugih. Tako Estes (1938; prema Funder i Dobroth, 1997) navodi kako se inhibicija-impulzivnost procjenjuje točnije od objektivnostprojektivnost. Novija istraživanja takoñer potvrñuju da je neke crte ličnosti lakše procjenjivati. One su vidljivije su od drugih, tj. manifestiraju se u vidljivom ponašaju. Rothbart i Park (1986; prema Funder i Dobroth, 1997) navode kako su neke od dimenzija koje odreñuju prepoznavanje osobina ličnosti : ▪ ▪ je li lako zamisliti specifično ponašanje koje potvrñuje ili opovrgava odreñenu osobinu ličnosti koliko se često javljaju situacije koje omogućuju takva ponašanja
1
▪ ▪
koliko takvih ponašanja osoba mora opaziti prije nego što zaključi da je odreñena osobina ličnosti točan (ili netočan) opis osobe koju opaža prisutnost osobina ličnosti u populaciji
PROBLEM
Usporediti i utvrditi postoji li statistički značajna razlika u odgovorima na upitniku crta ličnosti dobivenih samoprocjenom i onih koji su proizašli iz procjene druge osobe.
METODA
Ispitanici : u istraživanju je sudjelovao 44 studenata treće godine psihologije Filozofskog fakulteta u Rijeci, generacija 2003/2004 i 2003/2002, raspona godina od 20 do 35.
2
Pribor: Big Five Inventory. (BFI; John i sur, 1991; prema John i Benet-Martinez, 1998). Upitnik za procjenu pet dimenzija ličnosti (ekstroverzije, neuroticizma, otvorenosti, savjesnosti i ugodnosti) koji sadrži 44 čestice.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET