Razvojna dispraksija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Razvojna dispraksija". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Fakultet za pravne i poslovne studije – Novi Sad
Poslovna psihologija
Seminarski rad
Razvojna dispraksija
Predmet:
Psihopatologija
Psihopatologija
Dragana Rukavina
509/08
Novi Sad,april 2010.
SAŽETAK
Poremećaji ličnosti najčešće počinju u detinjstvu i nastavljaju se u zrelim godinama.
Možemo reći i da poremećaji ličnosti predstavljaju karakteristične i trajne obrasce ponašanja , mišljenja i osećanja koji odudaraju od onog što je uobičajeno . Ove devijacije se obično javljaju u sferi volje , nagona i emocija a takođe mogu biti i urođene (genotip,koji je od rodjenja ne promenljiv).
U ranom detinjstvu se mogu detektovati poremećaji tako što pedijatar ili roditelj prate razvoj deteta predviđen za taj uzrast i ako dete vidno kasni u razvoju to je znak da treba da se detaljnije provere uzroci tog kašnjenja.
Razvojne smetnje mogu se manifestovati kroz probleme učenja novih veština i sadržaja kao i poremećaji usvajanja kognitivnih, motoričkih i socijalnih veština. (Davison,G. I Neale,J. Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja)
Razvojna dispraksija spada u poremećaj motoričkih veština ili razvojni poremećaj koordinacije. Takva deca pokazuju pomanjkanje razvoja motoričke koordinacije koja se ne može objasniti mentalnom retardacijom niti nekim drugim poznatim fizičkim poremećajem.
Ključne reći: poremećaj koordinacije, motoričke veštine, dispraksija,razvoj motorike
1.0 UVOD
Dispraksija je poremećaj pokreta, pri kom negde izmedju prikupljanja čulnih informacija i sortiranja, čuvanja istih, formiranja informacije, motornog planiranja i izvršavanja – informacije ili ne dopiru do efektora ili ne daju željeni rezultat. Moguće je da do toga dolazi jer čula nisu prikupila informacije, ili da nisu transmitovane,  loše sačuvane, ili da su sačuvane na pogrešnom mestu. Takodje razlozi mogu biti i nemogućnost da se informacija pronadje, ili da je iskorišćena, a potom vraćena na pogrešno mesto. Postoji i mogućnost da motorni plan nije bio potpun, ili onemogućen da se napravi, ili da nije bio povezan sa odgovarajućim nervnim vlaknima ili mišićima – kako bi bio izvršen. Koji god da bio razlog, pokret nedosledno propada. Nedosledno jer juče, ili mozda jutros, poruke su prolazile, potrebne informacije su prikupljane i dete je mozda bilo u mogućnosti da izvede odredjeni zadatak, a sada ne moze jer je plan negde izgubljen. On moze da se opet pojavi posle nekog vremena, a ako ne – dete će morati ponovo da nauči tu radnju, veštinu ili zadatak. 
Zbog raznolike prirode pokreta, postoji velik broj mesta za koje je moguće ne funkcionišu kako treba. Nauci nije poznato na kom mestu "praktičnog lanca" poremećaj ili poremećaji mogu da nastanu. To može biti bilo gde izmedju prikupljanja čulnih informacija i čuvanja istih do izvršavanja odredjene radnje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET