Teorija odlučivanja | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Teorija odlučivanja". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Sadržaj
Uvodni dio
Donošenje odluka u složenim sistema (npr. upravljanje organizacionim operacijama, industrijskim procesima, ili investicionim portfeljima; komanda i kontrola nad vojnim jedinicama, odnosno kontrola nuklearnih elektrana) često nadilazi naše kognitivne sposobnosti. Iako pojedine
interakcije između promjenljivih u sistemu mogu biti razumljive, predviđanje kako će sistem
reagovati na spoljne manipulacije, kao što je politička odluka, je često teško. Koji će biti efekti ako na primjer uvedemo treću smjenu u fabrici. Jedan od mogućih aspekata je da će postrojenja proizvesti 50% više robe. Faktori kao što su dodatna plata, amortizacija, korišćenje sirovina, snadbjevanje logistike i budućih potreba utiču na finansijski izvještaj fabrike, a sa tim i na konačnu odluku menadžmenta. Mnogo je promjenljivih uključenih u složene i često međusobno zavisne procese kod predviđanja ukupnog ishoda poslovanja.
Postoji značajna količina empirijskih dokaza da ljudski intuitivni sud i odlučivanje možemo optimizovati, a i pogoršati još više komplikovanjem ili stresom. Zato što nam je u mnogim situacijama jako važan kvalitet odluke pomaganje ljudskom procijenjivanju i donošenju odluka postalo jedan od fokusa nauke kroz istoriju.
Discipline kao što su statistika, ekonomija i operativna istraživanja razvile su različite metode za donošenje racionalnih izbora. U zadnje vrijeme ove metode su izazvane od strane raznih tehnika koje su produkt informacionih nauka, kognitivne psihologije i umjetne inteligencije, a ugrađene su u forme računarskih programa bilo kao samostalni alati ili kao integrisana računarska okruženja za kompleksna odlučivanja.
Takvim okruženjima je dato zajedničko ime a to je Sistemi za podršku u odlučivanju .
Osnovne funkcije DSS-a su:
Prikupljanje svih neophodnih ulaznih podataka
DSS koristi podatke iz baze podataka informacionog sistema.
Obrada i analiza podataka
Obrada i analiza podataka se rade odgovarajućim matematičkim modelima, koji opisuju realan sistem i relacije koje u njemu postoje.
Primjena različitih modela odlučivanja
DSS obuhvata različite modele odlučivanja, koji omogućavaju dobijanje varijantnih rešenja za različite strategije upravljanja realnim sistemom.
Prezentacija različitih rešenja
Odgovarajuća aplikacija zasnovana na DSS alatima povećava produktivnost, efektivnost, efikasnost i mnogim poslovima daje konkurentsku prednost nad ostalim na tržišu. Ona omogućava optimalan izbor za tehnološke procese i njihove parametre, planiranje poslovnih operacija, logistiku ili investicije.
Jako je teško procijeniti važnost raznih računarskih alata koji utiču na poslovno odlučivanje (npr. baze podaka, softeri za planiranje, tabele,…) pa u ovom radu ću se fokusirati primarno na srž DSS-a u djelu koji direktno podržava modelovanje problema i odlučivanja o najboljim alternativama. Navešću karakteristike problema odlučivanja i kako odlučivanja može biti podržano od strane računarskih programa. Takođe će biti rječi o raznim komponentama DSS i njihovoj ulozi prilikom odlučivanja. Na kraju ću se pozabaviti pitanjima koja se odnose na korisnički interfejs za DSS i naglasiti važnosti korisničkog interfejsa.
Teorija odlučivanja
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET