Prostorno-prometno planiranje prometa | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Prostorno-prometno planiranje prometa". Rad ima 16 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Univerzitet u Travniku
Seminarski rad iz predmeta
URBANIZAM I SAOBRAĆAJ
Tema: Prostorno-prometno planiranje prometa
U Travniku, 11.05.2012 godine
SADRŽAJ
1.0 Prostorno planiranje………………………………………………………………………………………………………….…2
2.0 Prometno planiranje………………………………………………………………………......5
3.0 Metotodologija izrade prostornog plana …………………………………………………………………………..…6
4.0 Mikroaspekt interpretacije prometnih tokova ……………………………………………………………………7
5.0 Priroda prostornog-prometnog planiranja………………………………………………………………………..11
6.0 Razbitak prostorng- prometnog planiranja ………………………………………………………………….......13
7.0 Zaključak………………………………………………………………………………………………………………….…………14
8.0 Literatura……………………………………………………………………………………………………………………….....15
9.0 popis slika ………………………………………………………………………………………………………………………….16
Prostorno planiranje
Urbanistički plan bavi se unutarnjim prostornim uređ enjem naselja i gradova, a načinom i metodom koji ovise o vrsti urbanističkog plana, tj. da li je riječ o generalnom urbanističkom planu ili detaljnom urbanističkom planu. Prostorni plan bavi se prostornim uređ enjem ukupnog prostora, tj. teritorija. Taj teritorij može sadrţavati, a najčešće i sadrţava, naselja i gradove, ali promatrane kao točke bez dimenzija ili ovisno o mjerilu u iljevima plana, kao površine, ali samo ukupne, s dimenzijama i oblicima, bez ulaţenja u njihovu unutrašnju strukturu. Međutim, prostorni se plan mož e baviti i teritorijem na kojem uopće nema naselja. Najkraća moguća definicija prostornog planiranja bila bi: optimalni raspored ljudi, dobara i djelatnosti na teritoriju radi njegove optimalne. upotrebe.Prostorno se planiranje razvilo iz urbanizma kad su urbanisti početkom 20. stoljeća, uvidjeli da je nemoguće raditi generalni urbanistički plan iole većih gradova a da se ne promotre problemi okolice grada, tj. regije koja ga okruţuje. Na prvi bi se pogled reklo: korisnik prostornog plana je društvo. Ali, društvo nije homogeno, sastoji se od veoma mnogo dijelova različitih veličina, od pojedinaca do cjeline. Svi dijelovi imaju svoje interese, kako u svemu tako i u korištenju prostora, i različito na njega gledaju. Uloga je drţave da uskladi sve interese prema njihovoj teţini u odnosu prema javnom interesu. Prema tome, korisnicima svakog kao i urbanističkog, moraju se smatrati:
a) pojedinačni korisnici zemljišta;
b) čitavi sektori djelatnosti predstavljeni stručnim i znanstvenim udrugama; plana uređenja prostora, prostornog
c) cijela društvena zajednica
http://www.gfos.hr/portal/images/stories/studij/sveucilisni-preddiplomski/prostorno-planiranje-i-zastita-okolisa/PRO-
Planovi za uređenje prostora mogu se ovako svrstati
1. Prostorni planovi
a) Drž avni prostorni plan
b) Regionalni prostorni plan
c) Lokalni ili mikroregionalni prostorni plan
- Prostorni plan urbane regije
- Prostorni plan općine
d) Prostorni plan za područje posebnih obiljeţja
2. Urbanistički planovi
a) Generalni urbanistički plan
b) Detaljni urbanistički plan
c) Urbanistički projekt
Naveli smo nazive koji se uklapaju u opću terminologiju, a ne one koji su navedeni u danas vrijedećem Zakonu o prostornom uređenju, koji se donekle razlikuju i neprestano se mijenjaju, a da i ne odgovaraju uvijek općenito usvojenoj terminologiji. Planove prostornog uređ enja, prema trajanju planskih projekcija, oţe se svrstati u dvije skupine: dugoročno i kratkoročne. No kako je već rečeno, dugoročnost se odnosi samo na plansku projekciju utemeljenu na dugoročnom predviđanju. To je obično 20-25 godina unaprijed, ali se nikako ne smije shvatiti da se oni i rade tek svakih 20-25 godina. Oni se moraju podvrgavati novelacijama i revizijama otprilike svake pete godine. To je potrebno zbog vremenskih deformacija kojima se ne smije dopustiti preveliku kumulaciju. Ne govoreći o mogućim pogrješkama planera, tijekom vremena mijenjaju se i okolnosti razvitka.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET