Zaštita na avtomobilot od kražba (makedonski) | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zaštita na avtomobilot od kražba (makedonski)". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

УНИВЕРЗИТЕТ ” св. Климент Охридски “
ТЕХНИЧКИ ФАКУЛТЕТ – БИТОЛА
ДОДИПЛОМСКИ СТУДИИ
ПАТЕН СООБРАЌАЈ И ТРАНСПОРТ
четиригодишни студии
Семинарска работа по предметот
Сообраќајна психологија
ЗАШТИТА НА АВТОМОБИЛОТ ОД КРАЖБА
Предметен професор: изработил: Проф. Д-р. Стоимко Златковски Александар Станковски
Број на индекс:6419
Битола,2006
SODR@INA:
1. Alarmni sistemi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
2. Buba alarm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
3. Lavja kanxa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
4. Vlijanie na vremenskite promeni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
5. Zaboluvawata i vozeweto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
6. Bolesti na dvi`eweto - avtomobilska bolest . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
1. ALARMNI SISTEMI
Prviot dokumentiran slu~aj na kra`ba na avtomobil bil vo 1896 godina. Od toga[ pa se do denes avtomobilite se postojana cel na kradcite. Sporeduvaj]i gi podatocite ne e iznenaduvawe [to milioni lue vo svetot imaat skapi alarmni sistemi. Denes vo svetot skoro sekoj avtomobil e opremen so sofisticirani uredi za za[tita na avtomobilot od kra`ba. Ovie uredi avtomobilite gi pravat visoko-za[titeni tvrdini na trkala. Pove]eto alarmni sistemi se sostaveni od:
- senzori (Sensors);
- sirena (Siren);
- dale~inski upravuva~ (Radio reciver);
- baterija(Battery); i
- kontrolna edinica(Computer control unit).
Slika 1. Komponenti na alarmniot sistem
Mozokot na alarmnite sistemi e mal kompjuter. Rabotata na ovoj kompjuter e da gi zatvori prekinuva~ite koi go aktiviraat alrmot - zvu~nite i svetlosnite signali. Kontrolnata edinica i celata alarmna instalacija mo`no e da bidat napojuvani od akumulatorot, no naj~esto tie imaat skriena baterija koja [titi koga nekoj ]e gi prekine kablite od glavnoto napojuvawe - akumulatorot. Ako natrapnikot se obide se obide da gi prese~e ovie kabli alarmniot sistem avtomatski se vklu~uva.
Senzorite se takvi elektri~ni uredi [to gi osetuvaat promenite i ovie promeni gi pretvaraat vo signal koj go pra]aat do kontrolnata edinica.
Postojat pove]e vidovi na senzori:
- Senzori na vratata (Door sensors) - ovie senzori se naj~esto koristeni i rabotat na principot ako nekoj ja otvori vratata prekinuva~ot se zatvora i ispra]a elektri~ni signali do kontrolnata edinica i taa go aktivira alarmot. Ovie senzori se dosta efikasni no imaat limitirana za[tita bidej]i ima drugi na~ini da se vleze vo avtomobilot, na primer kr[ewe na staklo.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET