Željeznički promet | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Željeznički promet". Rad ima 22 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Željeznički promet
SADRŽAJ
1. UVOD 3
2. POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA 4
3. RAZVOJ ŽELJEZNICA 5
3.1. Željeznički promet danas u svijetu 6
3.2. Željeznički promet danas u Hrvatskoj 7
4. HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDING d.o.o. 8
4.1. Povijest 8
4.2. Paneuropski koridori 9
4.4.1. Koridor X 9
4.4.2. Koridor Vb 10
4.4.3. Koridor Vc 11
4.3. Pruga Vinkovci-Osijek 11
4.4. Željeznice velike brzine 11
4.5. Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. godine 12
4.6. Željeznička vozila 13
5. USKLAĐIVANJE I INTEROPERABILNOST SA EUROPSKIM ŽELJEZNIČKIM MREŽAMA 14
6. GUSOTOĆA 15
7. VRSTE ŽELJEZNICA 16
7.1. Podzemne željeznice 17
7.2. Uskotračne željeznice 18
7.3. Suvremene željeznice 19
8. ZAKLJUČAK 21
9. LITERATURA 22
1. UVOD
Pojava željezničkog prometa datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u Engleskoj na liniji Stockton - Darlington. Prve tračnice nisu građene za željeznicu. U razvoju željeznica u svijetu su značajne gradnje transkontinentalnih željeznica. Prve željezne vagončiće na tračnicama upotrebljavali su još u 16. stoljeću u Njemačkoj i Engleskoj za prijevoz iskopane rude. Željeznice velike brzine vrlo dobro konkuriraju osobnim motornim vozilima i imaju prednost, da nema zastoja u prometu i prometnih gužvi. Željeznice doprinose ekologiji kroz efikasnost, za razliku od cestovnog prometa. Danas u svijetu postoji 1.201.237 km pruga. U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.976,276 km željezničkih pruga. Prva pruga na području Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.
2. POVIJEST ŽELJEZNIČKOG PROMETA
Željeznica je takav vid prometa koji se odvija kopnenim prostorom određenim linijama (prugama). Za željeznički promet bitni su fizionomski elementi tračnice i željeznička vozila, bilo da su to viseće željeznice ili klasične s dvije tračnice na tlu, ili pak podzemne željeznice. Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih vidova prijevoza. Njegova pojava datira iz početka 19. stoljeća iz Engleske od dana kada je Stephenson, 1825. godine, konstruirao prvu lokomotivu na parni pogon. Iste te godine je ta prva lokomotiva isprobana u Engleskoj na liniji Stockton - Darlington.
Prve tračnice nisu građene za željeznicu. Njihova pojava datira iz 17. i 18. stoljeća, kad su služile za izvlačenje ugljena i ostalih ruda iz rudnika pomoću vagoneta, koji su bili pokretani ljudskom snagom, odnosno kasnije životinjskom vučom. Nakon prve probe željeznica se vrlo brzo širi po Engleskoj. Tu ona postiže značajne rezultate. Postoji podatak daje već 1829. god. na pruzi Manchester - Liverpool vlak postizao brzinu od 56 km/h. Ubrzo nakon toga javljaju se prve željeznice i u drugim europskim zemljama. Francuska dobija prvu željeznicu 1827., Austrija, Češka i SAD dobijaju prvu željeznicu 1829., Belgija i Njemačka 1835., carska Rusija 1838., Indija 1853. i Australija 1854. godine.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET