Globalizacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Globalizacija". Rad ima 24 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
Globalizacija
Koristeći literaturu koju sam pronašla sa pojmovima o globalizaciji došla sam do saznanja da je nastala zadnjih deset godina padom Berlinskog zida i da se kao termin pojavljuje u informatici, ekonomiji, kulturi, politici, trgovini... Širok je spektar njene primene na bazi međunarodnog povezivanja kao tehnološka, ekonomska i politička globalizacija. Ona vrši prelazak masovne industrijske proizvodnje sa velikim troškovima rada, na modernije i fleksibilnije oblike koji pružaju mogućnost podizanja produktivnosti.
Postoje i negativna mišljenja o globalizaciji koja govore da ona izaziva sve dublji socijalni jaz između svetova i sukob civilizacija, da donosi velike socijalne razlike, da stvara mali broj bogatih pojedinaca i sve brojniju siromašnu radnu snagu.
Globalizacijom se naziva treća faza procesa internacionalizacije u svetskoj privredi (OECD 1992). U prvoj fazi, od Drugog svetskog rata do kraja šezdesetih godina, glavnu ulogu je odigrala svetska trgovina, a stepen internacionalizacije se merio udelom u svetskom izvozu (razvoj proizvodnih snaga i mogućnost pojedinih zemalja u proizvodnji određene robe ili usluga na bazi razvoja nauke i tehnologije: na primer u proizvodnji automobila, aviona, kompjutera, bele tehnike i sl. )
Tako različit raspored prirodnog bogatstva u svetu (plodna zemlja, rude; nafta, šume i sl.) predstavljao je jedan od prvih uzroka specijalizacije zemalja u proizvodnji (podele rada) i na toj osnovi pojave međunarodne razmene.
Izvoz radnih mesta u zemlje sa nižom cenom rada i proizvodnja na jednom mestu za čitav svet su preterivanje u oceni savremenih procesa integracije, smatra Oman. Isto tako globalizacija ne može biti jedini uzrok nezaposlenosti, a rešenje bi trebalo tražiti u prelasku masovne industrijske proizvodnje sa velikim troškovima rada, na modernije i fleksibilnije oblike koji pružaju mogućnost podizanja produktivnosti.
Kada se govori o integracijama, onda se misli pre svega na savremene procese međunarodnog povezivanja i organizovanja na sve brojnije međunarodne ekonomske grupacije u raznim delovima sveta, a posebno na Evropsku uniju, Evropsko udruženje slobodne trgovine, NAFTA, APEC, CACM i dr.
Definicija
PROBLEM ISTRAŽIVANJA
Prema: Džefri Saks, Glokalni svet, Misterija globalizacije, Alexandria Press, Beograd, 2003 god. str. 115 ( strana: 10 )
Nacionalne privrede sve više integrišu u četiri fundamentalna područja: trgovinu, finansije, proizvodnju i rastuću mrežu ugovora i institucija.
Oštar rast direktnih stranih investicija podvlači ogromnu i sve veću ulogu multinacionalnih korporacija u globalnoj trgovini i proizvodnji.
PREDMET ISTRAŽIVANJA
Iako je istorija multinacionalnih kompanija jako duga, može se konstatovati da se one bar ceo jedan vek unazad pojavljuju kao važni faktori međunarodnog poslovanja.
Shodno svojoj veličini, širini međunarodnih operacija i pozicijama koje stiču u društvu multinacionalne kompanije (transnacionalne korporacije), postaju činilac koji utiče na političke odluke svojih vlada i vlada onih zemalja na čijoj se teritoriji nalaze njihove filijale.
Njihovo značajno prisustvo u odnosima među državama je danas očigledno i nesporno, ali pitanje vrednosnog određivanja tog uticaja je predmet velikih sporova i sučeljavanja u teoriji koja se bavi radom transnacionalnih korporacija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET