Jezik i nacionalni odnosi | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Jezik i nacionalni odnosi". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
ODSJEK:SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE
SEMINARSKI RAD IZ KULTURE KOMUNICIRANJA
TEMA: JEZIK I NACIONALNI ODNOSI
U Sarajevu 2011. godine
SADRZAJ:
-Sadrzaj 1
-Uvod 2
-Jezik-društvo 3
-Jezik-nacija 4
-Jezik-politika 5
-Zaključak 8
-Literatura 9
UVOD
Odnosi između jezika i jeziku, manje više, korelativnih izvanjezičkih vrijednosti ogledaju se
Na našem komunikacijskom prostoru u različitim vidiovima narušavanja idealne formule i spoljavaju je u neizbježnim pratećim problemima kojih nema nigdje drugdje mogu, ali i ne moraju javiti,dok se kod nas mogu,ali i ne žele riješiti.Mogu jer to nude komunikacijske i lingvističke činjenice ili pogodnosti, ne žele jer to nalaže politika.
Priroda dvosmjernih odnosa između jezika, s jedne i društva sa sruge strane, ispoljava se na različite načine (gledano teoretski), ali i uz različit koleracijski identitet.Tako se jedan od vidova njihove međusobne povezanosti očituje, primjerice, i u međusobnom, uzajamnom determiniranju, pa ćemo, ukratko, razmotriti suodnos svake zasebne veze koju uspostavlja jezik sa naznačenim izvanjezičkim vrijednostima.
Međusobnu povezanost pojmova jezik – drušvo – nacija – politika, razmotrićemo u ovom
radu.
Jezik-društvo
Jeziku je potrebno društvo. Jezik drukčije ne bi mogao ostvarivati svoju osnovnu funkciju – sporazumijevanja među ljudima.Jezička je zajednica obično podudarna sa nekim drukčije definisanim kolektivom, što ne isključuje ni moguću takvu podudarnosti sa samo jednim njegovim dijelom, kao ni podudarnost jezičke zajednice sa više društvenih zajednica – država, nacija i slično.U svakom od mogućih odnosa prirodno bi bilo da jezička zajednica bude ta koja svoj jezik imenuje i uređuje za potrebe vlastite, unutrašnje komunikacije.
Jezik otuda može biti ogledalo date društvene zajednice, a jezička situacija ogledalo ukupnih društvenih odnosa.
Društvu je potreban jezik.Svako društvo kao definirana ljudska zajednica mora ima jezik na kojem ostvaruju unutrašnju komunikaciju.Jezik kao takav može biti važan integrativni faktor ali i dezintegraivni činilac datoga kolektiva – države, prije svega.
No, da obje mogućnosti jesu realnost u praksi ,uvjerljivo svjedoči bh. jezička situacija, prijašnja i današnja.
Ranije se upravo naglašavalo da jezik ne može djelovati dezintegraciono u društvenoj zajednici u kojoj se upotrebljava, jer suština književnog jezika je u tome da povezuje u komunikaciji, a preko nje i u idejnopolitičkoj sferi.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET