Rad i socijalni dijalog | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Rad i socijalni dijalog". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
DOBOJ
Tema:
RAD I SOCIJALNI DIJALOG
Istraživački rad
iz sociologije rada
SADRŽAJ:
1.Uvod……………………………………………………………....................
1.1. Rad………………………………………………………………………..
1.2. Ljudski rad kao socijološka kategorija……………………………………
2.Socijalni dijalog…………………………………………………………….
2.1. Cilj socijalnog dijaloga…………………………………………………..
2.2. Veza izmedju rada i socijalnog dijaloga…………………………………..
3.Zaključak……………………………………………………………………..
Literatura………………………………………………….
UVOD
Za početak ćemo reći nesto o radu i socijalnom dijalogu, a zatim i o povezanosti rada i socijalnog dijaloga.
Rad je plaćena djelatnost.
Rad je djelatnost koja transformise prirodu.
Rad je svsishodna i svjesno organizovana djelatnost radi postizanja nekog koristnog učinka za zadovoljenje ličnih ili proizvodnih potreba.
Rad je proces stvranja proizvoda i usluga.
Socijalni dijalog je važna funkcija socijalne politike i socijalnog rada. Najčešće se pod ovim pojmom podrazumjevaju različite vrste kompunikacija, često i suprostavljenih grupa, radi pomoći pojedincima i grupama ugroženih subjektivnim ili objektivnim okolnostima zivota. Dijalog obuhvata brigu za obezbedjivanje materijalnih davanja kao i pomoci u vidu usluga javnih službi.
1.1. RAD
Čovjek je oduvijek težio da stvori sebi i zajednici što bolje uslove života i obezbjedi opstanak, a to je bilo moguće samo mjenjanjem i prilagođavanjem prirode gdje rad ima vodeću ulogu. Proučavanje rada započeto je još u antičko doba u okviru filozofije. Mislioci toga doba su u svojim spisima izvodili različite zaključke o njegovoj svrsishodnosti. Među prvima je bio Panaitije u II v.p.n.e. koji je govorio da su stvari koje donose korist čoveku proizvod njegovog rada, kao i Ciceron koji je u svom spisu “De officiis” (O dužnostima) govorio da čovjek radom treba da preoblikuje prirodu da bi ona služila ljudskoj reprodukciji. Kasnije u prosvetiteljskoj filozofiji XVII veka naučnici poput Džona Loka i Adama Smita ukazuju na druge značajne karakteristike rada. U XX veku počinju da se zasnivaju mnoge posebne nauke o radu kao što su sociologija rada, psihologija rada…
Definicija rada: Odnos u kom se čovjek svesno spaja sa prirodom u nastojanju da i sam djeluje ako ne kao prirodna sila a ono bar kao produžena ruka prirode ili kao sila nasuprot prirodi. Ljudi uspostavljaju društvene odnose na bazi različitih radnih aktivnosti; rad povezuje jednog čovjeka sa drugim jer postoji mnogo poslova koje nije moguće sam obaviti. Rad je takođe uslovio potrebu za zajedničkim životom u društvenoj zajednici. Pod sadržajem rada ne podrazumevamo samo cijelokupnost tehničko-organizacionih funkcija ljudi u procesu rada (stepen razvoja tehnike, predmeta rada, organizacija rada…) već i društveno-ekonomske uslove u kojima se radna djelatnost ostvaruje i može imati vrlo složenu strukturu. Rad se može posmatrati u tri sektora: Primarnim sektorom se smatra neposredna prerada prirodnih resursa (poljoprivreda, energetika, rudarstvo);
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET